Loš san i česta buđenja tokom noći s godinama postaju sve češći problem, ali stručnjaci upozoravaju da uzrok nije uvijek samo starenje. Promjene u metabolizmu, hormonima i unutrašnjem biološkom ritmu mogu značajno uticati na to koliko brzo zaspimo, koliko duboko spavamo i koliko se odmorni budimo.
I nakon 50. godine većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati sna. Dugotrajan nedostatak kvalitetnog odmora ne odražava se samo kroz umor tokom dana, nego može biti povezan i s većim rizikom od pojedinih zdravstvenih problema.
Promjene metabolizma mogu poremetiti san
S godinama se smanjuje mišićna masa, mijenja raspored masnog tkiva, a kod dijela ljudi raste i rizik od inzulinske rezistencije. Sve to može uticati na sposobnost organizma da održava stabilan nivo šećera u krvi, što se može odraziti i na kvalitet sna.
Stručnjaci zato savjetuju da se posljednji veći obrok ne ostavlja za kasne večernje sate, da se ograniče alkohol i velike količine rafiniranih ugljikohidrata, te da fizička aktivnost ostane dio svakodnevnice.
Organizam proizvodi manje melatonina
Melatonin ima važnu ulogu u regulisanju ciklusa spavanja i budnosti, a njegova proizvodnja može se mijenjati s godinama. Zbog toga nekim osobama postaje teže zaspati ili ostati u snu do jutra.
Od pomoći može biti izlaganje dnevnoj svjetlosti u jutarnjim satima, dok bi navečer trebalo smanjiti jako osvjetljenje i korištenje telefona i drugih ekrana neposredno prije odlaska na spavanje. Odlazak na spavanje približno u isto vrijeme također pomaže održavanju ustaljenog ritma.
Dodaci melatonina nisu rješenje za svakoga, posebno kod osoba koje koriste druge lijekove, zbog čega se prije njihove upotrebe preporučuje savjetovanje s ljekarom ili farmaceutom.
Menopauza često utiče na kvalitet sna
Promjene nivoa estrogena i progesterona tokom menopauze mogu biti praćene valunzima, noćnim znojenjem, promjenama raspoloženja i češćim buđenjima.
Niža temperatura u spavaćoj sobi, laganija posteljina i prozračna odjeća nekim ženama mogu olakšati simptome tokom noći. Ako problemi sa spavanjem traju duže, potrebno je razgovarati s ljekarom o mogućim načinima liječenja.
Dubokog sna s godinama je manje
Jedna od promjena koja se javlja već u srednjoj životnoj dobi jeste kraće vrijeme provedeno u fazama dubokog sna. Zbog toga san može postati lakši i isprekidaniji, pa se osoba ujutro osjeća umorno iako je u krevetu provela dovoljno vremena.
Redovna fizička aktivnost i izbjegavanje alkohola neposredno prije spavanja mogu doprinijeti kvalitetnijem odmoru. Ako san ne dolazi duže vrijeme, stručnjaci savjetuju da se ne ostaje budan u krevetu satima, nego da se nakratko ustane i posveti mirnoj aktivnosti dok se ponovo ne pojavi pospanost.
Stres se može „preseliti“ i u noć
Kortizol, poznat i kao hormon stresa, prirodno bi trebao opadati kako se približava vrijeme za spavanje. Kada ostane povišen u večernjim satima, može otežati uspavljivanje ili dovesti do buđenja tokom noći.
Mirnije aktivnosti prije odlaska u krevet, poput čitanja, laganog istezanja ili opuštanja, mogu pomoći organizmu da se pripremi za odmor. Nasuprot tome, intenzivan posao, stresni razgovori i sadržaji koji dodatno uznemiravaju mogu otežati uspavljivanje.
Često ustajanje zbog odlaska u toalet ne treba zanemariti
Potreba za mokrenjem tokom noći čest je razlog prekidanja sna kod osoba starijih od 50 godina. Iako može biti povezana s promjenama koje dolaze s godinama, ponekad može ukazivati i na druge zdravstvene probleme.
Ako se noćna buđenja zbog mokrenja učestalo ponavljaju, posebno ako su se pojavila iznenada ili ih prate drugi simptomi, preporučuje se ljekarski pregled. Uzrok mogu biti različita stanja, od problema s mokraćnim sistemom ili prostatom do dijabetesa i drugih bolesti.
Loš san zato ne treba automatski pripisivati godinama. Promjene životnih navika nekada mogu značajno poboljšati odmor, dok dugotrajna nesanica, učestala noćna buđenja ili izražena dnevna pospanost mogu biti razlog za razgovor s ljekarom.
