Trump u Davosu osnovao Odbor za mir, odaziv zemalja neočekivano nizak

Američki predsjednik Donald Trump je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu formalno objavio osnivanje Odbora za mir, inicijative koju je predstavio kao jedno od najvažnijih tijela ikada osnovanih.

Tokom potpisivanja povelje najavio je saradnju s Ujedinjenim narodima, nastojeći umanjiti bojazni da bi novo tijelo moglo oslabiti postojeći multilateralni poredak.

Odbor je prvobitno zamišljen kao mehanizam za praćenje provedbe mira i obnove u Pojasu Gaze, ali je kasnije proširen na širu međunarodnu platformu. Upravo to proširenje izazvalo je rezervu dijela evropskih država i drugih aktera, koji strahuju da bi se time mogla umanjiti uloga UN-a.

Trump se na početku obraćanja osvrnuo na kritike, navodeći da mnoge zemlje žele biti dio odbora i da će sarađivati s različitim partnerima, uključujući i Ujedinjene narode. Na pozornici su uz njega bili i brojni svjetski lideri, među kojima Viktor Orban, Javier Milei, Ilham Alijev, Kasim-Žomart Tokajev i Vjosa Osmani.

Ceremoniji je prisustvovala i hrvatska ambasadorica u Švicarskoj Andrea Bekić, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković dan ranije izjavio da će Hrvatska prvo sagledati pravne i druge aspekte poziva za pridruživanje, uz poruku da podržava svaku inicijativu koja može doprinijeti miru.

Trump je poručio da bi Odbor za mir mogao postati jedno od najznačajnijih tijela ikada stvorenih i naglasio da mu je čast što će mu predsjedavati. Ponovio je da je predviđena saradnja s UN-om, te je za organizaciju koju je ranije često kritikovao rekao da okuplja kvalitetne ljude i da ima veliki potencijal, ali da on do sada nije bio u potpunosti iskorišten.

Prema njegovim riječima, povezivanje rada Odbora za mir s Ujedinjenim narodima moglo bi imati poseban značaj za globalnu zajednicu i predstavljati početni korak ka stabilnijem periodu na Bliskom istoku. U govoru je ponovio tvrdnje da je tokom svog mandata doprinio zaustavljanju više sukoba širom svijeta.

Govoreći o Gazi, Trump je rekao da postoji čvrsta namjera demilitarizacije i obnove tog područja. Dodao je da bi odbijanje razoružanja od strane Hamasa značilo kraj te organizacije, uz ocjenu da će proces biti zahtjevan.

Najavio je i da će uskoro biti objavljena imena prve grupe uglednih članova, te da će ceremonije vezane za odbor voditi njegova glasnogovornica Karoline Leavitt. Posebno je zahvalio bivšem britanskom premijeru Tonyju Blairu, koji neće biti formalni član, ali bi trebao učestvovati u radu izvršnog tijela, posebno u segmentu koji se odnosi na Gazu.

U nastavku je Trump iznio ocjene o globalnoj ekonomiji i sigurnosti, tvrdeći da je svijet bogatiji, sigurniji i mirniji nego prije godinu dana, te da je ugašeno više kriznih žarišta. Osvrnuo se i na rat u Ukrajini, navodeći da su pregovori o okončanju intenzivirani i da je, prema riječima njegovog izaslanika Stevea Witkoffa, ostalo riješiti još jedno otvoreno pitanje.

Prema navodima Associated Pressa, poziv za učešće u Odboru za mir prihvatile su Argentina, Armenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Egipat, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Maroko, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Vijetnam. Učešće su, kako se navodi, zasad odbile Francuska, Norveška, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok se dio država, među njima Kina, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija i Ukrajina, još nije službeno izjasnio.

Kina je potvrdila da je dobila poziv, ali je saopćila da ima ozbiljne rezerve. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun izjavio je da Peking podržava multilateralni poredak s UN-om u središtu, dok su kineski državni mediji doveli u pitanje svrhu novog odbora, izražavajući bojazan da bi mogao biti pokušaj zamjene Ujedinjenih naroda.

Dodatnu pažnju izazvala je i Trumpova ranija izjava, na pitanje može li Odbor za mir preuzeti ulogu UN-a, kada je odgovorio: “Pa, možda”, što je pojačalo zabrinutost u Pekingu, s obzirom na to da Kina značajan dio globalnog utjecaja ostvaruje upravo kroz Vijeće sigurnosti UN-a.

Na kraju, Plenković je na mreži X poručio da Hrvatska cijeni poziv SAD-a, ali da trenutno provodi detaljnu procjenu prijedloga, uz naglasak da Zagreb ostaje posvećen promicanju mira na Bliskom istoku i jačanju transatlantskih odnosa. Na njegovu objavu reagovala je i američka ambasadorica u Hrvatskoj Nicole McGraw, zahvalivši na podršci i ističući Hrvatsku kao pouzdanog saveznika SAD-a.

pročitajte i ovo