Tuzla: Bosna i Hercegovina pamti brojne ekstremne zime, ali podaci pokazuju da je Tuzla među gradovima u kojima su zabilježene najniže temperature.
Prema evidenciji Federalni hidrometeorološki zavod, 24. januar 1963. godine ostao je upisan kao jedan od najhladnijih dana u historiji mjerenja, a upravo tog dana Tuzla je bila najhladniji grad u zemlji sa izmjerenih -25,8 stepeni Celzijusa.
Taj datum posebno se izdvaja jer su tada u većini bh. gradova zabilježene rekordno niske temperature. U Tuzli je hladnoća bila izraženija nego u drugim urbanim sredinama, što ovaj grad stavlja u sam vrh klimatskih ekstrema zabilježenih u Bosni i Hercegovini.
Zima 1963. godine bila je dio snažnog polarnog vala koji je zahvatio gotovo cijelu Evropu, donoseći dugotrajne minuse i ozbiljne probleme u svakodnevnom životu.
Polarni valovi tog intenziteta nisu bili rijetkost u prošlom stoljeću. Hladni zrak sa sjevera Evrope spuštao se duboko prema Balkanu, a posljedice su se osjećale danima. Slični vremenski obrasci bilježeni su i kasnije, ali rijetko s temperaturama koje su se približile onima iz januara 1963. godine.
Tuzla je i u novijoj historiji znala biti najhladniji grad u Federaciji BiH, poput 1. januara 2015. godine, kada je temperatura pala na minus 19 stepeni.
Vrijedi podsjetiti da su i drugi gradovi bilježili historijske minuse. U Jajcu je 24. januara 1963. izmjereno -25,4 stepena, u Zenici -23,9, dok je Mostar tog dana bio na -10,9.
Sarajevo je svoj najhladniji dan imalo 24. januara 1942. godine sa minus -26,4 stepena. Rekordi postoje i van Federacije BiH, a apsolutni minimum izmjeren je na visoravni Sokolac, gdje je 1985. godine zabilježeno čak -34,6 stepeni.
Koji su to najhladniji dijelovi svijeta?
Neka mjesta na svijetu poznata su po ekstremnoj hladnoći i drže rekorde najnižih ikada izmjerenih temperatura.
Najhladnijim mjestom na planeti smatra se Istočna antarktička visoravan, gdje su satelitska mjerenja pokazala da se temperatura zraka mogla spuštati i do minus 94 stepena, dok se pretpostavlja da je tlo bilo još hladnije.
Rekord najniže direktno izmjerene temperature drži Istraživačka stanica Vostok, gdje je u julu 1983. zabilježeno minus 89,2 stepena. Među najhladnijim lokacijama su i Amundsen-Scott stanica na Južnom polu, planina Denali, te arktičke oblasti Grenlanda i Sibira.
Posebno se izdvaja Ojmjakon, koji važi za najhladnije stalno naseljeno mjesto na svijetu, dok su ekstremni minusi zabilježeni i u Jakutsk, kanadskom Snagu i Prospect Creeku na Aljasci.
Ovi primjeri podsjećaju koliko su klimatski ekstremi stvarni i koliko priroda, uprkos tehnološkom napretku, i dalje postavlja granice ljudskoj izdržljivosti.
