Iako je Vlada FBiH u sezoni 2024/2025. za novčane podrške poljoprivredi izdvojila 175 miliona maraka, podaci Zavoda za statistiku FBiH pokazuju da sela i dalje ostaju prazna, a obradive površine zarastaju u korov.
Ukupno je obrađeno 177.006 hektara zemljišta, što je 3,9 posto manje nego prethodne godine. Najveći pad bilježi se kod žitarica – 5,6 posto, dok su smanjene i površine pod povrćem za 4,7 posto te stočno-krmnim biljem za 1,4 posto, a blagi rast od 0,6 posto zabilježilo je industrijsko bilje.
U isto vrijeme, sjetva pšenice smanjena je za 1,7 posto, krompira za 4,8, paradajza za 4,3, a kukuruza za čak 10,5 posto, dok se značajne količine hrane i dalje uvoze. Prema riječima Enesa Hasanovića iz Udruženja poljoprivrednika TK, glavni problemi su visoki troškovi repromaterijala, goriva i obrade zemlje, nepostojanje zagarantovanih otkupnih cijena te izostanak državne strategije razvoja poljoprivrede.
Zbog nepostojanja državnog Ministarstva poljoprivrede, poljoprivrednici su uskraćeni i za sredstva iz evropskih fondova. Hasanović ističe da je ove godine sjetva jednog hektara kukuruza koštala više od 2.400 KM, dok podsticaji iznose svega 500 do 600 KM, što mnogima onemogućava rentabilnu proizvodnju.
Bez adekvatne zaštite domaće proizvodnje, slobodnog tržišta i sve izraženijih posljedica klimatskih promjena, broj aktivnih poljoprivrednika u FBiH nastavlja da se smanjuje.
