Zalijevanje biljaka tokom vrućina može im više odmoći nego pomoći ukoliko se voda dodaje svakodnevno, u malim količinama i samo površinski.
Iako djeluje logično da biljke za vrijeme visokih temperatura treba zalijevati što češće, stručnjaci upozoravaju da problem najčešće nije u učestalosti, nego u količini vode.
Površinskim zalijevanjem voda dopire samo do prvih nekoliko centimetara zemlje, zbog čega korijen ostaje plitak. Kako se gornji sloj tla brzo suši, biljka postaje osjetljivija i može ostati bez vode već nakon jednog propuštenog zalijevanja.
Mnogo bolji način je rjeđe, ali obilnije zalijevanje. Voda tada prodire dublje u zemlju, a korijen se razvija prema hladnijim i vlažnijim slojevima. Takve biljke lakše podnose visoke temperature i kraće periode bez vode.
Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro, kada je zemlja hladnija i voda može stići do korijena prije nego što počne isparavati. Zalijevanje uvečer također je moguće, ali treba izbjegavati kvašenje listova jer vlaga tokom noći može pogodovati razvoju gljivičnih bolesti.
Podnevno zalijevanje smatra se najmanje efikasnim, jer veliki dio vode ispari prije nego što dospije do korijena.
Zalijevanje biljaka tokom vrućina može se smanjiti postavljanjem malča od slame, pokošene trave ili kore, koji zadržava vlagu i štiti tlo od pregrijavanja. Vodu je najbolje usmjeriti direktno prema korijenu, a prije zalijevanja provjeriti vlažnost zemlje na dubini od nekoliko centimetara.
