Zašto kilaža ne spada? Pitanje koje muči mnoge koji su odlučili promijeniti prehrambene navike u korist zdravlja i vitke linije. Mnogi ljudi, u nastojanju da izgube kilograme ili barem održe trenutnu težinu, smanje količinu hrane koju unose i izbace iz prehrane obroke za koje vjeruju da su suvišni. Umjesto toga, okreću se zdravijim alternativama, ali rezultati često izostaju.
Zdrave namirnice mogu skrivati više kalorija nego što mislimo
Na prvi pogled, čini se logičnim da će unosom zdravijih namirnica tijelo početi gubiti kilograme. Međutim, i najzdravije namirnice sadrže kalorije, a često zaboravimo da se one, bez obzira na porijeklo, računaju. Voće, med, orašasti plodovi, pa čak i blendani smutiji koje pripremamo od povrća i voća, sadrže energiju koju organizam skladišti ako je ne iskoristi.
Primjerice, kašika meda sadrži oko 60 kalorija. U kombinaciji sa dvije banane i šakom orašastih plodova u jednom obroku, već smo premašili kalorijski prag koji bismo unijeli klasičnim laganim doručkom. Iako se osjećamo zdravo i puni energije, vaga nam neće to oprostiti.
Preskakanje obroka usporava metabolizam
Druga česta greška jeste preskakanje obroka, što većina ljudi čini s namjerom da smanji unos kalorija. Međutim, ljekari i nutricionisti upozoravaju da takva praksa često dovodi do kontraefekta. Kada preskočimo obrok, metabolizam se usporava jer tijelo ulazi u “režim štednje”. Umjesto da koristi energiju, ono je skladišti, što vodi ka zadržavanju postojeće težine ili čak povećanju.
Savjet koji dolazi iz nutricionističke prakse jeste da se obroci rasporede u pet manjih dnevnih porcija, doručak, užina, ručak, užina i večera. Na taj način organizam dobija energiju u ravnomjernim intervalima, metabolizam ostaje aktivan, a osjećaj gladi se drži pod kontrolom.
Ravnoteža je važnija od prestroga pravila
Umjesto da se fokusiramo isključivo na to što jedemo, važno je koliko i kada jedemo. Ravnoteža između proteina, zdravih masti i ugljikohidrata je ključ, bez obzira na to koliko „čista“ ili „prirodna“ neka namirnica bila. Uostalom, i voćni šećeri su šećeri, a kalorije iz meda, orašastih plodova i prirodnih sokova tijelo vidi kao izvor energije, baš kao i kalorije iz bijelog hljeba ili čokolade.
Kako izbjeći zablude i pokrenuti tijelo ka promjeni
Za početak, korisno je voditi dnevnik ishrane barem nekoliko dana. Ne radi se o strogom brojanju kalorija, već o sticanju uvida u to koliko zapravo jedemo i šta unosimo. Većina ljudi ostane iznenađena kada shvati da “samo jedna banana” i “malo meda” svakodnevno donesu stotine dodatnih kalorija.
Takođe, važno je uključiti umjerenu fizičku aktivnost. Ne mora to biti iscrpljujući trening, šetnja, vožnja bicikla, lagano istezanje ili ples kod kuće mogu imati snažan učinak na potrošnju kalorija i regulaciju apetita.
Možda želite pročitati i ovo:
Crvići u trešnjama: Kako ih prepoznati i sigurno ukloniti
