Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH), ekonomska kriza u Njemačkoj mogla bi imati ozbiljne posljedice po domaću privredu, naročito za kompanije koje su u velikoj mjeri oslonjene na njemačke kupce. Upozoravaju da postoji rizik od prekida lanaca vrijednosti ukoliko njemačke firme dodatno smanje proizvodnju, što bi direktno pogodilo bh. dobavljače sirovina.
– Ukoliko se negativni trendovi nastave, BiH bi se mogla suočiti s dugoročnim posljedicama poput gubitka tržišnih udjela u Njemačkoj i potrebe za jačom diversifikacijom izvoznih tržišta. S obzirom na to da je Njemačka jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za BiH, takav razvoj događaja predstavlja ozbiljan šok za našu privredu – naveli su za Fenu iz VTKBiH.
Već su primijećeni prvi negativni efekti – izvoz drvnih proizvoda u Njemačku pao je za oko deset posto. Iako drugi sektori još uvijek ne bilježe značajniji pad, iz VTKBiH upozoravaju da je metalska industrija posebno ranjiva na promjene potražnje na njemačkom tržištu.
– Ukupan izvoz u Njemačku je pao za 30 miliona KM ili tri posto i za pola godine iznosi 1,1 milijardu KM. Radi se o blagom padu izvoza u odnosu na prethodni period – naveli su iz VTKBiH, dodajući da nisu svi sektori pogođeni jednako, te da će kompanije koje nude specijalizirane proizvode ili imaju raznovrsniju bazu kupaca vjerovatno biti otpornije.
Za sada nema potvrda o otkazivanju dugoročnih ugovora, ali pojedine kompanije bilježe smanjenje narudžbi i pojačane zahtjeve njemačkih partnera za dodatnim garancijama. Neke saradnje su, kako ističu, preusmjerene na fleksibilnije oblike poslovanja – s manjim količinama i kraćim serijama isporuka.
– Statistika pokazuje da je u prvoj polovini ove godine došlo do stabilizacije u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Njemačkom. Iako je izvoz smanjen za tri posto, zabilježen je rast obima razmjene od oko pet posto, što ukazuje na usporavanje pada izvoza u odnosu na prethodni period – dodali su iz VTKBiH.
Njemačka ostaje ključno tržište za Bosnu i Hercegovinu, ali su zahtjevi partnera sve strožiji – od traženja bolje tehničke dokumentacije i certifikata do veće logističke pouzdanosti. Istovremeno, ukupni izvoz BiH prema tržištu Evropske unije smanjen je za 3,21 posto u odnosu na prošlu godinu.
Pozitivan primjer dolazi iz trgovinske razmjene s Austrijom, gdje BiH bilježi suficit. Izvoz u Austriju iznosi 1,2 milijarde KM, dok je uvoz 1,1 milijardu KM, što daje pozitivan bilans od oko 74 miliona KM.
Po obimu razmjene, Hrvatska i dalje zauzima prvo mjesto s oko 20 posto ukupne trgovinske razmjene BiH sa svijetom. EU ostaje najvažniji partner Bosne i Hercegovine, s udjelom od preko 66 posto u izvozu i gotovo 68 posto u uvozu.
– Umjeren rast uvoza i solidan rast izvoza ukazuju na stabilnu trgovinsku razmjenu, s blagim pomacima u korist BiH, vjerovatno kao rezultat povećane tražnje iz EU nakon inflacije i blagog oporavka potrošnje unutar eurozone – naglasili su iz VTKBiH.
Za ublažavanje negativnih efekata, Komora predlaže nekoliko konkretnih mjera: veću podršku izvoznicima kroz sajmove, kooperacijske berze i izložbe u Njemačkoj, posebno u sektorima poput proizvodnje namještaja, jačanje brendiranja bh. proizvoda, pomoć u procesu certifikacije i ispunjavanju tehničkih standarda, te poticanje diversifikacije tržišta izvoza kako bi se smanjila zavisnost od jednog partnera.
