Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Monash u Australiji ukazuje na to da redovno slušanje muzike nakon 70. godine života može biti povezano sa značajnim smanjenjem rizika od demencije. Analizom podataka više od 10.800 starijih osoba utvrđeno je da oni koji svakodnevno slušaju muziku imaju 39 posto manju vjerovatnoću razvoja ove bolesti, objavio je Science Daily.
Studiju su vodile Emma Jaffa, studentica sa Monasha, i profesorica Joanne Ryan, koje su istražile kako slušanje muzike i sviranje instrumenata utiču na kognitivno zdravlje kod osoba starijih od 70 godina. Prema njihovim rezultatima, ljudi koji su redovno slušali muziku imali su 39 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koji muziku nikada, rijetko ili samo povremeno slušaju. Sviranje instrumenata je također pokazalo korisne efekte – bilo je povezano sa 35 posto manjim rizikom od demencije.
Analiza je urađena na osnovu podataka iz studije ASPirin in Reducing Events in the Elderly (ASPREE) i njene podstudije ALSOP, a rezultati su objavljeni u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry.
Najizraženije koristi zabilježene su kod ispitanika koji su izjavili da „uvijek“ slušaju muziku. Ova grupa imala je 39 posto nižu učestalost demencije i 17 posto nižu učestalost kognitivnog oštećenja, uz bolje ukupne kognitivne rezultate i jače epizodno pamćenje. Ispitanici koji su i slušali i svirali muziku bilježili su 33 posto manji rizik od demencije i 22 posto manji rizik od kognitivnog oštećenja.
Komentarišući rezultate, Jaffa je istakla da oni „sugerišu da muzičke aktivnosti mogu biti pristupačna strategija za održavanje kognitivnog zdravlja kod starijih osoba, iako se uzročnost ne može utvrditi“.
Istraživanje dolazi u trenutku kada starenje populacije stvara sve veće izazove za javno zdravlje. Produžen životni vijek dovodi do rasta broja oboljelih od stanja vezanih za starost, uključujući kognitivni pad i demenciju, što dodatno opterećuje porodice i zdravstvene sisteme.
Koautorica, profesorica Joanne Ryan, naglasila je hitnost pronalaženja efikasnih mjera prevencije.
„Budući da trenutno nema lijeka za demenciju, važnost identificiranja strategija koje će pomoći u sprječavanju ili odgađanju početka bolesti je ključna“, poručila je.
Profesorica Ryan je dodala i da „dokazi ukazuju na to da starenje mozga nije samo zasnovano na godinama i genetici, već na njega mogu utjecati i vlastiti izbori okoline i načina života. Naša studija sugeriše da intervencije zasnovane na načinu života, poput slušanja i/ili sviranja muzike, mogu poboljšati kognitivno zdravlje.“
