Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) zatražila je hitnu reakciju nadležnih institucija nakon informacije da je Vlada Srbije donijela uredbu kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika, uz obrazloženje da je riječ o privremenoj mjeri za očuvanje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti.
Kako navode iz VTKBiH, uredba obuhvata i proizvode koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine, rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, te rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest mjeseci, primjenjivat će se kroz sistem tarifnih kvota, a nakon njihovog popunjavanja na uvoz će se obračunavati carina od 50 posto.
U cilju, kako je navedeno, ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela će se vršiti po principu “prvi došao, prvi uslužen”, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.
Iz VTKBiH ističu da definisane kvote ne odražavaju stvarne tokove trgovine, jer su rađene na osnovu podataka za period 2020–2024. godine, te upozoravaju da su, prema podacima Komore, bh. izvoznici već u prvom kvartalu 2025. godine premašili dozvoljenu kvartalnu kvotu predviđenu uredbom. Dodaju da prilikom utvrđivanja kvota, prema njihovoj ocjeni, nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli i realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH.
Komora naglašava i da je donošenje uredbe na kraju poslovne godine dodatno opterećenje za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa partnerima u Srbiji, jer ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja.
Posebno ukazuju na probleme na graničnim prelazima, navodeći da je u praksi već došlo do dužih zadržavanja kamiona zbog dodatnih procedura praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Prema informacijama koje su, kako navode, dobili od izvoznika, posljedice su već mjerljive kroz rast finansijskih troškova, kašnjenja isporuka ugovorenim kupcima u Srbiji, prekide u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, te narušavanje reputacije bh. dobavljača.
Uzimajući u obzir moguće ekonomske reperkusije, VTKBiH je pozvala nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da hitno reaguju prema institucijama Srbije i CEFTA strukturama kako bi se zaštitio slobodan, bescarinski protok robe unutar CEFTA-e.
