Kreditna zaduženost građana u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, a prema najnovijim podacima Centralne banke BiH ukupni krediti stanovništvu dostigli su historijski maksimum od 14,45 milijardi konvertibilnih maraka.
Podaci pokazuju da su krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2025. godine iznosili ukupno 28,69 milijardi KM. Samo u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 386,5 miliona KM, odnosno 1,4 posto.
U poređenju s istim periodom godinu ranije krediti stanovništvu porasli su za 1,58 milijardi KM, odnosno za 12,2 posto. Time građani i dalje čine više od polovine ukupnog kreditnog zaduženja u zemlji.
Ako se ukupni iznos kredita podijeli sa službenim brojem stanovnika, dolazi se do prosječnog duga od oko 4.650 KM po građaninu. Međutim, s obzirom na procjene da u Bosni i Hercegovini realno živi manje ljudi nego što pokazuju statistike, stvarni prosjek zaduženosti prelazi 5.000 KM po osobi.
Podaci Centralne banke pokazuju da su krediti rasli u gotovo svim sektorima. Privatna preduzeća zadužena su 11,51 milijardu KM, vladine institucije 1,54 milijarde KM, javna preduzeća 770,7 miliona KM, dok ostali domaći sektori imaju kredite u iznosu od 403,7 miliona KM.
Na mjesečnom nivou rast je zabilježen kod svih kategorija, uključujući stanovništvo, privatna preduzeća i javni sektor. Ukupna godišnja stopa rasta kredita u decembru 2025. godine iznosila je 11,1 posto, odnosno 2,86 milijardi KM.
Statistika pokazuje da se zaduženost građana u posljednjih deset godina gotovo udvostručila. Naime, 2014. godine građani su bankama dugovali 7,43 milijarde KM, dok je krajem prošle godine taj iznos porastao na 14,45 milijardi KM.
U udruženjima potrošača upozoravaju da rast nenamjenskih kredita pokazuje kako građani sve teže pokrivaju osnovne troškove života.
“Nemaju puno izbora nego dizati kredite, i to ne samo u bankama nego i u mikrokreditnim organizacijama gdje uzimaju po nekoliko stotina maraka”, navode iz udruženja potrošača.
Ističu da se mnogi građani, nakon podizanja kredita, suočavaju s poteškoćama u redovnom plaćanju rata, pa često uzimaju nove kredite kako bi zatvorili stare, čime se krug zaduživanja nastavlja.
Ekonomistica Mirjana Orašanin smatra da struktura zaduženja jasno odražava ekonomske prilike u zemlji.
“Građani se sve više zadužuju da bi pokrili opće troškove i izvanredne okolnosti. Inflacija već godinama guta primanja, pa su krediti postali način da se premosti jaz između plata i stvarnih troškova života”, kazala je Orašanin.
Dodaje da se u najvećem broju slučajeva podižu nenamjenski krediti koji služe za tekuću potrošnju, dok su krediti za investicije ili rješavanje stambenog pitanja znatno rjeđi.
Ekonomisti upozoravaju da kombinacija inflacije, rasta cijena i sporijeg rasta plata dodatno povećava pritisak na kućne budžete, zbog čega je za veliki broj građana kredit postao način preživljavanja.
