Puna primjena EES sistema ulaska i izlaska na vanjskim granicama šengenskog prostora počet će 10. aprila 2026. godine, a već sada je izvjesno da se na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske mogu očekivati duža zadržavanja, posebno pri ulasku u Hrvatsku. Evropska unija navodi da je EES već počeo s postepenom primjenom 12. oktobra 2025. godine, dok od 10. aprila 2026. sistem prelazi u punu upotrebu na svim vanjskim graničnim prelazima.
Novi sistem Entry/Exit System automatski evidentira ulaske, izlaske i eventualna odbijanja ulaska za državljane trećih zemalja koji putuju na kraći boravak u zemlje koje primjenjuju šengenska pravila. U sistem se unose lični podaci iz putne isprave, datum i mjesto ulaska ili izlaska, kao i biometrijski podaci, fotografija lica i otisci prstiju.
Prilikom prvog ulaska u šengenski prostor od putnika iz trećih zemalja uzimat će se fotografija lica i četiri otiska prsta, a ti podaci će biti pohranjeni u sistem i koristiti se prilikom narednih prelazaka granice. Evropska služba za vanjsko djelovanje navodi da će se ti podaci koristiti tokom perioda od tri godine, kako bi identitet putnika mogao biti brže potvrđen pri sljedećim prelascima.
Sistem se odnosi na državljane zemalja koje nisu članice Evropske unije, što uključuje i građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Ukrajine, Moldavije i Velike Britanije kada putuju u zemlje koje primjenjuju EES. S druge strane, državljani država članica Evropske unije nisu obuhvaćeni ovim sistemom i i dalje prelaze granicu uz ličnu kartu ili putnu ispravu, bez davanja biometrijskih podataka u okviru EES-a.
Jedna od glavnih promjena jeste to što se ukida ručno pečatiranje pasoša, a evidencija o ulasku i izlasku vodi se digitalno. Sistem automatski računa i koliko je dana putnik proveo unutar šengenskog prostora, što znači da će nadležne službe odmah moći utvrditi da li je prekoračeno pravilo boravka od 90 dana u periodu od 180 dana. U slučaju nepravilnosti, moguć je i trenutni odbitak ulaska.
Upravo zbog dodatnih tehničkih i operativnih procedura realno je očekivati sporije odvijanje granične kontrole u pojedinim situacijama, posebno u prvim sedmicama pune primjene sistema. Evropske institucije ističu da je cilj EES-a dugoročno sigurniji i efikasniji prelazak granice, ali u prelaznom periodu putnici mogu primijetiti različite procedure i duže čekanje, zavisno od prelaza i opterećenosti saobraćaja.
Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona, jer se i na njih primjenjuje pravilo boravka od najviše 90 dana u okviru 180 dana, pošto su državljani trećih zemalja. To u praksi može dodatno zakomplikovati međunarodni transport robe i izazvati poteškoće na već opterećenim graničnim prelazima između BiH i Hrvatske. Ovo je zaključak koji proizlazi iz pravila EES-a o evidentiranju kratkotrajnog boravka državljana trećih zemalja.
Evropska unija navodi da bi sistem dugoročno trebao doprinijeti većoj sigurnosti, lakšem otkrivanju prekoračenja boravka, smanjenju zloupotreba identiteta i efikasnijem upravljanju granicama. Ipak, za putnike iz Bosne i Hercegovine i regiona to u praksi znači da će se morati pripremiti na detaljnije provjere i vjerovatno duža čekanja na prelazima prema Evropskoj uniji, naročito na granici s Hrvatskom.
