Domovinski pokret uputio je prijedlog rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom se, između ostalog, traži uspostava zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda, kao i revizija zakonitosti sticanja hrvatskog državljanstva za osobe s prebivalištem u BiH.
U dokumentu, koji potpisuje predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, navodi se da Hrvatski sabor treba ocijeniti kako hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda.
Domovinski pokret traži zasebnu izbornu jedinicu
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na reformu političkog sistema u Bosni i Hercegovini. Domovinski pokret predlaže da Hrvatski sabor od Vlade Republike Hrvatske zatraži nastavak podrške ostvarivanju političke ravnopravnosti Hrvata u BiH kroz reformu koja bi, kako navode, dovela do izbora na kojima bi svaki konstitutivni narod birao svoje legitimne predstavnike.
U tom kontekstu spominje se i uspostava zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda, s ciljem, kako je navedeno u dokumentu, političke jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U prijedlogu rezolucije se također traži da Vlada Republike Hrvatske nastavi pružati programsku, finansijsku i političku podršku obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama, kao i institucijama Katoličke crkve u BiH.
Revizija hrvatskog državljanstva za osobe iz BiH
Posebnu pažnju privukao je dio dokumenta koji se odnosi na hrvatsko državljanstvo. Domovinski pokret predlaže da Vlada Republike Hrvatske, uz poštovanje važećeg pravnog okvira i međunarodnih obaveza, provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka sticanja hrvatskog državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti, a odnose se na osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se navodi da bi se revizija odnosila i na slučajeve pojedinaca koji, prema tvrdnjama predlagača, potiču izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda. Predlaže se i poništavanje nezakonito stečenog državljanstva u slučajevima zloupotrebe zakonskih osnova.
Poziv na korištenje mehanizama u Evropskoj uniji
Domovinski pokret u prijedlogu rezolucije poziva Vladu Republike Hrvatske i na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se, kako navode, potaknule korisne i spriječile štetne inicijative za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se ističe i podrška evropskom putu BiH, ali uz naglasak da bi Hrvatska trebala podržavati reformske inicijative koje, prema prijedlogu Domovinskog pokreta, odražavaju tronacionalni i multikonfesionalni karakter Bosne i Hercegovine, uključujući političku, jezičku, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata.
Saradnja s Hrvatskim narodnim saborom BiH
Prijedlogom rezolucije traži se i jačanje institucionalne saradnje Hrvatskog sabora s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine. Predviđa se da predsjednik Hrvatskog sabora do kraja 2026. godine predloži smjernice za jačanje dijaloga i saradnje s HNS-om BiH, uz godišnje izvještavanje Sabora o realizovanim aktivnostima.
Konačan tekst rezolucije, ukoliko bude upućen u proceduru, mogao bi izazvati dodatne političke reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, posebno zbog prijedloga koji se odnose na izmjene izbornog sistema i reviziju hrvatskih državljanstava.
