Fenski vjetar često se spominje kada temperatura naglo poraste, zrak postane suh, a stanovnici planinskih područja osjete iznenadnu promjenu vremena. Ipak, riječ je o posebnoj vrsti vjetra koja nije isto što i bura, maestral ili jugo, niti svaki period vrućine znači da puše fen.
Bosna i Hercegovina se početkom augusta nalazi pod uticajem izraženog toplotnog vala. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u našu zemlju i dalje pristiže veoma topao zrak sa sjevera Afrike, dok dnevne temperature u pojedinim dijelovima zemlje mogu dosezati između 40 i 42 stepena. To znači da aktuelne vrućine nisu prvenstveno posljedica fenskog vjetra, iako se fenski efekat u određenim područjima može pojaviti i lokalno dodatno zagrijati i isušiti zrak.
Šta je fenski vjetar i kako nastaje?
Fenski vjetar je topao i suh vjetar koji se spušta niz padine planine na strani koja je zaklonjena od glavnog strujanja zraka. U meteorologiji se ta strana naziva zavjetrina, ali se cijeli proces može objasniti i bez stručnih izraza.
Kada vlažan zrak naiđe na planinu, prisiljen je da se penje prema njenom vrhu. Tokom penjanja zrak se širi i hladi, zbog čega nastaju oblaci, a nerijetko i kiša ili snijeg. Nakon što pređe preko planinskog vrha i počne se spuštati niz drugu stranu, zrak se sabija, postaje sve topliji i gubi relativnu vlažnost.
Do naselja u podnožju planine zato može stići kao osjetno topliji i suši vjetar nego što je bio na suprotnoj strani planinskog lanca. Upravo ta nagla promjena temperature i vlažnosti predstavlja fenski efekat. Meteorolozi navode da u njegovom nastanku mogu učestvovati i drugi procesi, među kojima su spuštanje zraka iz viših slojeva atmosfere i njegovo miješanje tokom prelaska preko planina.
Fenski vjetar ponekad može za nekoliko sati donijeti osjetan porast temperature, vedrije vrijeme i veoma suh zrak. Zbog toga se često opisuje kao vjetar koji „jede snijeg“, jer može ubrzati njegovo otapanje.
Čitajte i ovo Suh zrak ublažio osjećaj vrućine: Sladić objasnio zašto se današnje temperature lakše podnose
Iz kojeg pravca puše fenski vjetar?
Fenski vjetar nema jedan pravac iz kojeg uvijek puše. Njegov pravac zavisi od položaja planinskog lanca i smjera iz kojeg dolazi zračna masa.
Uvijek prelazi preko planinske prepreke i spušta se niz njenu suprotnu stranu. Zbog toga u jednom području može puhati kao južni ili jugozapadni, dok se na drugom planinskom području može javiti kao sjeverni, zapadni ili istočni vjetar.
U Alpama je, naprimjer, poznat južni fen koji prelazi preko planina iz pravca sjeverne Italije i spušta se prema Švicarskoj, Austriji i južnoj Njemačkoj. Postoji i sjeverni fen koji puše u suprotnom pravcu. Slični topli i suhi vjetrovi javljaju se uz brojne planinske lance širom svijeta, ali imaju različita lokalna imena.
Zbog složenog planinskog reljefa u Bosni i Hercegovini fenski efekat također se može pojaviti lokalno. Da bi se neki vjetar nazvao fenskim, nije presudno da dolazi iz određenog pravca, nego da se zrak nakon prelaska preko planine spušta, zagrijava i isušuje.
Čitajte i ovo Sladić: Toplotni val donosi žegu i vrelinu, ali bez saune
Fenski vjetar nije bura ni maestral
Iako se sva tri naziva odnose na vjetrove, fenski vjetar, bura i maestral nastaju na različite načine i imaju različite osobine.
Bura je najčešće hladan, suh i veoma mahovit vjetar koji prema Jadranu puše iz sjeveroistočnog pravca. Nastaje kada se hladniji zrak iz unutrašnjosti spušta preko planina prema toplijem području iznad mora. Poznata je po naglim i vrlo snažnim udarima, posebno uz obalu i podno planinskih prijevoja.
Fenski vjetar se također spušta niz planinu, ali je njegova glavna osobina da na zavjetrinskoj strani donosi topliji i suši zrak. Zato se bura i fen ne mogu poistovjetiti, iako oba vjetra u širem smislu pripadaju vjetrovima koji se spuštaju niz planinske padine.
Maestral je uglavnom ugodan ljetni vjetar koji se razvija zbog razlike u zagrijavanju kopna i mora. Tokom dana kopno se zagrijava brže od mora, pa vjetar puše s mora prema kopnu i donosi određeno osvježenje. Na Jadranu je najčešće sjeverozapadnog pravca.
Fen, dakle, nije ni bura ni maestral. On se može prepoznati po naglom zatopljenju, padu vlažnosti zraka, vedrenju iza planine i često pojačanom, povremeno olujnom vjetru.
Fenski vjetar i zdravlje čovjeka
Promjene vremena ne djeluju jednako na sve ljude. Mnogi neće osjetiti nikakve tegobe, dok osobe osjetljive na vremenske promjene mogu primijetiti glavobolju, umor, vrtoglavicu, slabiju koncentraciju, razdražljivost ili probleme sa spavanjem.
Naučna istraživanja ne potvrđuju da fenski vjetar kod svakoga izaziva zdravstvene probleme, ali ukazuju na moguću povezanost s određenim tegobama kod osjetljivih osoba. Posebno se istražuju nagle promjene temperature, vlažnosti i pritiska zraka, kao i njihov mogući uticaj na osobe koje imaju migrene, hronične bolesti ili izraženu osjetljivost na vrijeme.
Topao i suh zrak može pojačati osjećaj žeđi, isušiti kožu i sluznicu te ubrzati gubitak tečnosti. Ukoliko se fenski vjetar pojavi tokom toplotnog vala, može povećati opterećenje organizma jer tijelo već pokušava održati normalnu temperaturu.
Posebno oprezni trebaju biti stariji, hronični bolesnici, mala djeca, trudnice i osobe koje rade na otvorenom. Federalni hidrometeorološki zavod za 4. august upozorava da vrlo visoke temperature predstavljaju dodatno opterećenje za većinu stanovništva, naročito za hronične bolesnike, starije osobe i djecu.
Fenski vjetar može predstavljati problem i osobama koje pate od alergija jer suh i pojačan vjetar lakše podiže prašinu, polen i druge čestice sa tla. Istovremeno povećava opasnost od brzog širenja požara, posebno kada su trava, šuma i zemljište već isušeni dugotrajnim visokim temperaturama.
Čitajte i ovo Toplotni val ponovo stiže: Ljekari upozoravaju na opasnosti od visokih temperatura
Kako se zaštititi tokom vrućine i fenskog vjetra?
Tokom izrazito toplog i suhog vremena važno je redovno unositi vodu, čak i kada osjećaj žeđi nije snažan. Fizičke aktivnosti i teže poslove na otvorenom trebalo bi planirati u jutarnjim ili večernjim satima, dok u najtoplijem dijelu dana treba boraviti u rashlađenom ili zasjenjenom prostoru.
Prostorije je najbolje provjetravati rano ujutro i tokom noći, a prozore i roletne zatvoriti kada vanjska temperatura počne rasti. Osobe koje koriste redovnu terapiju trebaju je uzimati prema uputama ljekara i ne mijenjati dozu zbog vremenskih prilika bez stručnog savjeta.
Iznenadna i neuobičajeno jaka glavobolja, zbunjenost, nesvjestica, otežano disanje, bol u grudima ili veoma visoka tjelesna temperatura nisu uobičajena vremenska osjetljivost i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
Zanimljivost o fenskom vjetru: Vjetar kojem su pripisivali svađe i neraspoloženje
Stanovnici alpskih područja vijekovima su vjerovali da fenski vjetar ne mijenja samo vrijeme nego i raspoloženje ljudi. Pojavio se čak i izraz „Föhnkrankheit“, odnosno „fenska bolest“, kojim su opisivani glavobolja, nervoza, nesanica, umor i razdražljivost za vrijeme ovog vjetra.
Prema narodnom vjerovanju, tokom fena ljudi su bili manje strpljivi, lakše su ulazili u rasprave i teže se koncentrisali. Iako ove tvrdnje ne treba prihvatati kao dokazanu medicinsku činjenicu, zanimljivo je da se vjerovanje o „bolesti od vjetra“ zadržalo generacijama i da se uticaj fena na zdravlje i danas proučava.
Jedna od najzanimljivijih osobina fenskog vjetra jeste izuzetno dobra vidljivost koju može donijeti. Nakon što se zrak spusti i osuši, oblaci se često raziđu, a udaljene planine i vrhovi mogu izgledati mnogo bliže i jasnije nego inače.
Upravo zbog toga fenski vjetar može istovremeno donijeti vedro nebo i ugodan pogled, ali i naglo povećanje temperature, suh zrak, pojačanu opasnost od požara te tegobe kod ljudi osjetljivih na vremenske promjene.
