Inflacija u FBiH u augustu je na godišnjem nivou iznosila 4,5 posto, ali taj procenat ne znači da je sve što građani kupuju poskupjelo jednako. Dok su pojedini troškovi čak blago pali, prijevoz, stanovanje i energenti bilježe rast koji se mnogo direktnije osjeti u kućnom budžetu.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene su samo između jula i augusta porasle u prosjeku za 0,9 posto. Najveći mjesečni rast zabilježen je kod prijevoza, čak 7,1 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti bili su skuplji za 0,9 posto. Istovremeno su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku pojeftinili za 0,3 posto.
Kada se august ove godine uporedi sa istim mjesecom 2025, razlike među pojedinim troškovima još su izraženije. Prijevoz je skuplji za 23,2 posto, stanovanje, voda, struja, plin i drugi energenti za 10,6 posto, dok su električna energija, plin i drugi energenti kao posebna grupa skuplji za 13,2 posto.
Inflacija u FBiH nije ista za svako domaćinstvo
Podatak o inflaciji od 4,5 posto predstavlja prosječnu promjenu cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju. Ne znači da je račun svake porodice danas tačno 4,5 posto veći nego prije godinu.
Federalni zavod za statistiku indeks računa na osnovu reprezentativne liste od 611 proizvoda i usluga, a svakog mjeseca prikuplja više od 11.000 cijena. Podaci se prikupljaju u Bihaću, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici.
Zbog toga će domaćinstvo koje veliki dio prihoda troši na automobil i gorivo sadašnji rast cijena osjetiti drugačije od porodice koja nema automobil. Isto vrijedi i za stanovanje, grijanje, lijekove ili troškove školovanja djece.
Četveročlanoj porodici ni dvije prosječne plate nisu dovoljne za sindikalnu korpu
Mnogo konkretniju sliku porodičnih troškova daje sindikalna potrošačka korpa. Savez samostalnih sindikata BiH izračunao je da je ona u augustu iznosila 3.810,70 KM.
Korpa je računata za četveročlanu porodicu, dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa osnovnu, a drugo srednju školu. Najveći dio korpe, 43,58 posto, odlazi na prehranu. Slijede obrazovanje i kultura sa 18,37 posto, stanovanje i komunalne usluge sa 11,56 posto te odjeća i obuća sa 10,50 posto.
Za obračun je korištena prosječna plata u Federaciji BiH od 1.714 KM. Jedna takva plata pokriva 44,98 posto sindikalne korpe. Minimalna plata od 1.027 KM pokriva svega 26,95 posto.
Kada bi u četveročlanoj porodici oba roditelja primala po jednu prosječnu platu iz ovog obračuna, njihova zajednička primanja iznosila bi 3.428 KM. Do vrijednosti sindikalne korpe i dalje bi nedostajalo oko 383 KM mjesečno.
Za porodicu u kojoj oba roditelja primaju po minimalnu platu razlika je mnogo veća. Dvije minimalne plate zajedno iznose 2.054 KM, što je oko 1.757 KM manje od iznosa sindikalne potrošačke korpe.
To ne znači da svaka porodica mjesečno troši 3.810 KM. Sindikalna korpa predstavlja model minimalnih troškova života porodice prema metodologiji Sindikata, ali poređenje pokazuje koliko su osnovni porodični izdaci udaljeni od primanja velikog broja zaposlenih.
Šta inflacija u FBiH znači penzionerima?
Kod penzionera je situacija drugačija i sindikalna potrošačka korpa ne može se direktno primijeniti, jer nije izrađena za jednočlano ili dvočlano penzionersko domaćinstvo.
Ipak, struktura poskupljenja pokazuje zašto se inflacija kod ove populacije može osjetiti posebno snažno.
Stanovanje i energenti skuplji su na godišnjem nivou za 10,6 posto, medicinski proizvodi, pomagala i oprema za 3,2 posto, dok je zdravstvo ukupno skuplje za 2,5 posto.
Prosječna samostalna penzija isplaćena za august u Federaciji BiH iznosila je 884,96 KM. Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. najniža penzija iznosi 692,23 KM. Kod novih penzionera primjenjuje se drugačiji model, pa najniži iznos zavisi od godina penzijskog staža i kreće se od 451,22 KM za manje od 20 godina staža do 714,43 KM za najmanje 40 godina staža.
Penzije su tokom 2026. povećavane i ukupno ovogodišnje usklađivanje veće je od trenutne godišnje stope inflacije, ali sama usporedba ta dva procenta ne opisuje u potpunosti položaj penzionera. Kod nižih primanja mnogo je važnije koliko novca nakon režija, grijanja, hrane i lijekova ostaje za ostale potrebe, a upravo su neke od tih kategorija u protekloj godini rasle znatno brže od ukupne inflacije.
Čitajte i ovo Penzije u FBiH: Da li je 692 KM dovoljno?
Gorivo dodatno opterećuje budžete
Posebno mjesto u augustovskim podacima zauzima prijevoz. Na mjesečnom nivou cijene u ovoj kategoriji porasle su 7,1 posto, dok je u odnosu na august prošle godine prijevoz skuplji čak 23,2 posto. Upotreba ličnih prijevoznih sredstava na godišnjem nivou bilježi rast od 30,2 posto.
Pritisak nije prestao završetkom augusta. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine za 10. septembar, prosječna cijena dizela u FBiH iznosila je 3,49 KM po litri, benzina Super 95 3,16 KM, a Super Plus 98 3,25 KM. Od 26. augusta do 10. septembra dizel je poskupio šest feninga po litri, Super 95 za 12, a Super Plus 98 za 21 fening.
Čitajte i ovo Gorivo sve skuplje, građanima u BiH prijeti novi udar na kućni budžet
Ta septembarska poskupljenja nisu obuhvaćena podatkom o inflaciji u FBiH za august. Osim direktnog udara na vozače, skuplje gorivo može povećati troškove prijevoza robe i pružanja usluga. Koliki će dio tih troškova eventualno završiti u maloprodajnim cijenama ne može se zaključiti iz augustovskih podataka, a efekat septembarskog rasta goriva bit će vidljiv tek u narednim statističkim izvještajima.
