Cijena goriva u BiH ponovo je pod pritiskom globalne energetske krize, ali kada vozač na benzinskoj pumpi plati litar dizela ili benzina, ne plaća samo gorivo koje je stiglo do pumpe. U toj cijeni su akciza, dvije putarine, PDV, u Federaciji BiH i posebna taksa za rezerve naftnih derivata, zatim troškovi uvoza, transporta, skladištenja i marža trgovca.
Zato pitanje koliko košta barel nafte na svjetskom tržištu daje samo dio odgovora na pitanje zašto je račun na benzinskoj pumpi toliko visok. Situacija na globalnom tržištu posljednjih sedmica ponovo je postala izrazito nestabilna. Cijena nafte Brent 22. septembra porasla je na nešto više od 102 dolara po barelu, dok su problemi sa snabdijevanjem i preradom posebno pogodili tržište dizela. Reuters navodi da su evropske cijene dizela na berzama više nego udvostručene u odnosu na početak godine, dok Međunarodna agencija za energiju upozorava da poremećaji u snabdijevanju sa Bliskog istoka i smanjeni kapaciteti rafinerija održavaju pritisak na cijene.
Ratovi i napetosti na Bliskom istoku, problemi s transportom kroz Hormuški moreuz, napadi na energetsku infrastrukturu i smanjena prerada nafte u pojedinim velikim izvoznicima napravili su tržište na kojem više nije problem samo cijena sirove nafte. Problem je postalo i koliko je dizela, benzina i drugih derivata uopće dostupno na tržištu.
Čitajte i ovo Rezervoar goriva u EU premašio 200 KM, cijene benzina i dizela na rekordnom nivou
Bosna i Hercegovina takva kretanja ne može izbjeći. Ono što može kontrolisati jeste dio cijene koji nastaje unutar zemlje.
Cijena goriva u BiH prošla put od manje od dvije do gotovo tri i po marke
Kada se današnje cijene stave u širi kontekst, vidi se koliko se tržište goriva promijenilo u samo nekoliko godina. U septembru 2020, u vrijeme pandemije i izrazito niske potražnje za naftom, prosječna cijena dizela u Federaciji BiH iznosila je oko 1,84 KM po litru, a benzina BMB 95 oko 1,86 KM.
Godinu kasnije dizel je već bio na 2,17 KM, a benzin na 2,26 KM. Federalno ministarstvo trgovine tada je zabilježilo da je dizel u odnosu na septembar 2020. poskupio gotovo 18 posto, a benzin više od 21 posto.
Najveći skok u tom periodu uslijedio je 2022. godine. Prosječna septembarska cijena dizela dostigla je 3,23 KM, dok je BMB 95 koštao prosječno 2,81 KM po litru. Tokom 2023. dizel je u septembru pao na 2,84 KM, dok je benzin ostao gotovo na istom nivou, 2,80 KM.
Sljedeće dvije godine donijele su postepeno smirivanje. U septembru 2024. dizel je prosječno koštao oko 2,41 KM, a BMB 95 oko 2,48 KM. U septembru 2025. cijene su bile još niže, dizel je u prosjeku iznosio 2,33 KM, a BMB 95 2,36 KM po litru.
Zato sadašnji rast posebno dolazi do izražaja. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, 10. septembra 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 3,49 KM, a benzina BMB 95 3,16 KM. U odnosu na prosjek septembra prošle godine, dizel je skuplji za čak 1,16 KM po litru, odnosno gotovo 50 posto, dok je benzin skuplji za 80 feninga ili približno 34 posto.
Današnja cijena dizela je čak viša i od prosjeka iz kriznog septembra 2022. godine, kada je litar koštao 3,23 KM. Ako se ode još dalje, do pandemijske 2020, razlika je još upečatljivija, dizel je sa 1,84 KM došao na 3,49 KM, što je rast od gotovo 90 posto.
Cijena goriva u BiH: Šta sve plaćamo u jednom litru?
Posljednji javno potvrđeni podaci Federalnog ministarstva trgovine za 10. septembar pokazivali su da je prosječna cijena dizela u Federaciji BiH iznosila 3,49 KM po litru, a benzina Super 95 3,16 KM. Samo petnaest dana ranije dizel je u prosjeku koštao 3,43 KM, a benzin 3,04 KM.
Ako uzmemo cijenu dizela od 3,49 KM, računica pokazuje koliko zapravo plaćamo državi, odnosno kroz različite javne prihode.
Na svaki litar dizela plaća se akciza od 0,30 KM. Uz nju se plaća 0,15 KM putarine za puteve i još 0,25 KM posebne putarine za izgradnju autocesta te izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva. U Federaciji BiH postoji i taksa od jednog feninga po litru za uspostavljanje rezervi naftnih derivata.
To znači da je u litru dizela, prije nego što iz konačne cijene izdvojimo PDV, već 0,71 KM različitih javnih davanja.
Kod bezolovnog benzina akciza je nešto viša i iznosi 0,35 KM po litru. Kada se dodaju dvije putarine od ukupno 0,40 KM i federalna taksa od jednog feninga, dolazimo do 0,76 KM fiksnih javnih davanja po litru benzina.
A onda dolazi PDV.
Stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini je 17 posto, a bitna stvar koju kupac uglavnom ne vidi jeste da akcize i druge dažbine ulaze u osnovicu na koju se obračunava PDV.
Zbog toga u maloprodajnoj cijeni dizela od 3,49 KM ima približno 51 fening PDV-a.
Kada tom iznosu dodamo 30 feninga akcize, 40 feninga putarine i jedan fening takse za rezerve, dobijamo približno 1,22 KM javnih davanja u jednom litru dizela.
Drugim riječima, kod litre koja košta 3,49 KM, oko 35 posto cijene čine direktno prepoznatljivi porezi, putarine i taksa.
Kod benzina Super 95 od 3,16 KM računica je gotovo nevjerovatno slična. U toj cijeni ima oko 46 feninga PDV-a, 35 feninga akcize, 40 feninga putarina i jedan fening takse za rezerve.
Ponovo dolazimo do približno 1,22 KM javnih davanja po litru.
Zbog niže konačne cijene benzina, njihov udio u tom slučaju iznosi gotovo 39 posto ukupnog računa.
Kada se u ovom tekstu koristi izraz da novac „ide državi“, važno je naglasiti da on ne završava kod samo jednog nivoa vlasti. PDV, akcize i putarine prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje, nakon čega se prihod prema propisanim pravilima raspoređuje državi, entitetima i Brčko distriktu, dok dio putarine ima posebnu namjenu.
Jedan rezervoar, oko 61 KM javnih davanja
Još jednostavnije izgleda kada se račun prebaci na pun rezervoar.
Ako vozač natoči 50 litara dizela po prosječnoj cijeni od 3,49 KM, račun iznosi 174,50 KM.
Od tog iznosa približno 61 KM otpada na akcizu, putarine, PDV i federalnu taksu za rezerve.
Kod 50 litara benzina po 3,16 KM račun iznosi 158 KM, a iznos javnih davanja ponovo je približno 61 KM.
To ne znači da preostalih 113 ili 97 KM predstavlja zaradu benzinske pumpe. Iz tog dijela cijene plaćaju se nabavka derivata, transport, skladištenje, distribucija, poslovni troškovi i marže svih učesnika u lancu.
Za puteve plaćamo 40 feninga u svakom litru
Posebno pitanje otvara 40 feninga putarine koje građani plaćaju sa svakim litrom dizela ili benzina.
Od toga se 0,15 KM naplaćuje za puteve, dok se dodatnih 0,25 KM naplaćuje za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva. Od tih dodatnih 25 feninga, prema UIO, 20 je namijenjeno autocestama, a pet feninga izgradnji i rekonstrukciji drugih puteva.
Koliki je to novac najbolje pokazuju podaci UIO.
Samo tokom 2025. godine u Bosni i Hercegovini je od putarina na naftu i naftne derivate prikupljeno 763,9 miliona KM. Od posebne putarine od 0,25 KM prikupljeno je oko 477,5 miliona KM. Od sredstava koja su tokom te godine raspoređena po tom osnovu Federaciji BiH pripalo je gotovo 250 miliona KM.
Priliv nije stao ni ove godine. U prvih osam mjeseci 2026. Federaciji BiH je samo po osnovu posebne putarine od 0,25 KM raspoređeno dodatnih 162 miliona KM.
Istovremeno, JP Ceste Federacije BiH je za redovno održavanje oko 2.450 kilometara magistralnih cesta za period od jula 2026. do juna 2027. ugovorilo poslove vrijedne nešto više od 46,3 miliona KM.
Građani, međutim, stanje puteva ne mjere iznosima na računima institucija nego onim preko čega svakodnevno voze. Izvještaji BIHAMK-a i dalje bilježe brojne dionice sa sanacionim radovima, privremenim obustavama i izmijenjenim režimom saobraćaja, od autoceste A1 do magistralnih i regionalnih cesta.
Zbog toga je sasvim konkretno pitanje šta građani dobijaju zauzvrat za 40 feninga koje kod svakog natočenog litra izdvajaju za cestovnu infrastrukturu. Novac se očigledno prikuplja u stotinama miliona maraka, dok istovremeno veliki dio putne mreže i dalje traži održavanje, rekonstrukciju ili izgradnju.
Marže su ograničene, ali marža nije porez
Vlada Federacije BiH već je posegnula za jednom mjerom koja joj je direktno na raspolaganju, ograničenjem marži na gorivo.
Maksimalna veleprodajna marža za neaditivirane naftne derivate ograničena je na šest feninga po litru, a maloprodajna na 25 feninga po litru. Mjera uvedena u junu trebala je trajati 90 dana, a Vlada FBiH je 18. septembra njenu primjenu produžila za još 90 dana.
Tih 25 feninga ne treba poistovjećivati sa zaradom pumpe. To je maksimalna trgovačka marža iz koje trgovac pokriva dio svojih troškova poslovanja.
I još važnije, marža nije prihod države.
Ograničavanje marži može spriječiti da trgovci u vrijeme poremećaja dodatno povećavaju svoju zaradu po litru, ali ne mijenja iznose akciza, putarina i PDV-a koji su propisani zakonima.
Akcize su već jednom bile na korak od privremenog ukidanja
Pitanje može li država smanjiti svoj dio cijene nije novo.
Tokom velike krize cijena goriva 2022. godine pokrenuta je procedura za privremeno ukidanje akciza na naftne derivate.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 9. marta 2022. podržao je prijedlog kojim bi akcize na gorivo bile ukinute na šest mjeseci. Dom naroda je nekoliko mjeseci kasnije također podržao izmjene, ali uz amandman prema kojem bi ukidanje trajalo samo 30 dana. Zbog različitih tekstova morala je biti formirana komisija za usaglašavanje, koja je u septembru ponovo dogovorila period od šest mjeseci, uz mogućnost produženja za još tri.
Procedura ipak nije završena. Hitna sjednica Doma naroda 4. oktobra 2022, na kojoj je trebalo odlučivati o usaglašenom tekstu, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Akcize su tako ostale na snazi.
Ovaj primjer je važan i danas jer pokazuje ko zapravo može donijeti takvu odluku.
Akciza na gorivo regulisana je Zakonom o akcizama Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije BiH zato je ne može sama smanjiti ili ukinuti. Za takav potez potrebna je izmjena zakona na državnom nivou i saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Vijeće ministara BiH može biti predlagač izmjene zakona, ali ne može jednostavnom odlukom ukinuti sadašnju akcizu. U prijedlogu iz 2022. Vijeću ministara bila je predviđena mogućnost da, nakon prvih šest mjeseci primjene zakona, period nulte akcize produži za još tri mjeseca.
Koliko bi ukidanje akcize moglo smanjiti cijenu?
Ako bi se danas privremeno ukinula samo akciza, bez diranja putarina, dizel bi bio rasterećen za 30 feninga po litru, a bezolovni benzin za 35 feninga.
Efekat na konačnu cijenu mogao bi biti nešto veći od nominalnog iznosa akcize, jer se sa smanjenjem akcize smanjuje i osnovica na koju se obračunava PDV, pod uslovom da se cijelo smanjenje prenese na krajnjeg kupca.
Kod dizela bi to značilo potencijalno rasterećenje od približno 35 feninga po litru, a kod benzina oko 41 fening, uz nepromijenjene ostale elemente cijene.
Na rezervoaru od 50 litara to je približno 17,5 KM kod dizela i nešto više od 20 KM kod benzina.
S druge strane, privremeno ukidanje akcize značilo bi i manji prihod javnih budžeta. Upravo je fiskalni efekat bio jedan od argumenata koji se spominjao tokom rasprava 2022. godine. Zbog toga bi eventualna nova odluka morala odgovoriti i na pitanje koliko dugo bi mjera trajala i iz kojih izvora bi se nadoknadio izgubljeni prihod.
Čitajte i ovo Gorivo sve skuplje, građanima u BiH prijeti novi udar na kućni budžet
Šta još vlasti mogu uraditi ako gorivo nastavi poskupljivati?
Federacija BiH može nastaviti ograničavati trgovačke marže i pojačavati tržišne kontrole. Zakon o naftnim derivatima predviđa i da Vlada FBiH, u slučaju poremećaja na tržištu ili ozbiljnog prekida u snabdijevanju, može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih derivata.
Na državnom nivou moguće je ponovo otvoriti pitanje privremenog smanjenja ili ukidanja akcize. Moguće bi bilo mijenjati i druge indirektne poreze, ali bi za to također bila potrebna izmjena državnih propisa, uz procjenu efekata na budžete.
Postoji i mogućnost ciljane pomoći kategorijama koje rast cijena goriva najviše pogađa, umjesto smanjenja dažbina svima jednako. Takve mjere mogu se odnositi na javni prijevoz, poljoprivredu, privrednike kojima troškovi transporta čine veliki dio poslovanja ili socijalno ugrožena domaćinstva.
Federacija ima i sistem rezervi naftnih derivata, za koji građani kod svake kupljene litre izdvajaju jedan fening. Primarna svrha tih rezervi jeste sigurnost snabdijevanja u slučaju ozbiljnih poremećaja, a ne subvencioniranje maloprodajne cijene goriva.
Dok globalno tržište ostaje nestabilno, upravo će razlika između cijene nafte na svjetskom tržištu i dijela računa na koji domaće vlasti mogu utjecati postajati sve važnija. Jer na cijenu Brent nafte Bosna i Hercegovina ne može utjecati, ali na akcize, poreze, marže, način raspodjele novca od putarina i mjere pomoći građanima može.
