EU digitalni novčanik trebao bi do kraja 2026. godine postati dostupan građanima i rezidentima svih država članica Evropske unije. Riječ je o aplikaciji koja će omogućiti sigurno dokazivanje identiteta, čuvanje digitalnih dokumenata, pristup javnim i privatnim uslugama te elektronsko potpisivanje, uključujući korištenje usluga u drugim državama EU.
Evropski digitalni novčanik, poznat i kao EUDI Wallet, ne treba posmatrati kao klasični novčanik za plaćanje. Njegova osnovna namjena je da lične dokumente i službene potvrde učini dostupnim u digitalnom obliku, uz mogućnost da korisnik sam odlučuje koje podatke će podijeliti i s kim.
Pravni okvir za njegovo uvođenje već postoji. Uredba o evropskom digitalnom identitetu stupila je na snagu 20. maja 2024. godine, dok su u međuvremenu usvajana detaljna pravila i tehnički standardi. Države članice obavezne su da do kraja 2026. godine ponude najmanje jedan digitalni novčanik usklađen sa zajedničkim evropskim pravilima.
Šta će se moći čuvati u digitalnom novčaniku?
U aplikaciji će se moći povezati nacionalni elektronski identitet s različitim dokumentima i službenim podacima. Među njima bi trebali biti digitalna lična karta, vozačka dozvola, diplome, profesionalne kvalifikacije, zdravstvene potvrde, podaci o bankovnom računu, putne karte i drugi dokumenti koje izdaju nadležne institucije.
To, međutim, ne znači da će svi dokumenti biti dostupni odmah nakon pokretanja aplikacije. Svaka država mora povezati svoje registre, ustanove i javne usluge s nacionalnim digitalnim novčanikom, pa će se njegove mogućnosti vjerovatno širiti postepeno.
Građanin bi putem telefona mogao potvrditi identitet prilikom otvaranja bankovnog računa, upisa na fakultet, prijave za posao, iznajmljivanja automobila, potpisivanja ugovora ili korištenja elektronskih usluga javne uprave.
Jedna od važnijih funkcija bit će dokazivanje određene činjenice bez otkrivanja svih ličnih podataka. Ako internetska stranica traži dokaz da je korisnik punoljetan, aplikacija bi mogla poslati samo potvrdu da je osoba starija od 18 godina, bez otkrivanja imena, adrese i tačnog datuma rođenja.
Kako će EU digitalni novčanik funkcionisati?
Neće postojati jedna jedinstvena aplikacija za cijelu Evropsku uniju koju će direktno izdavati Evropska komisija. Svaka članica ponudit će vlastitu aplikaciju ili ovlastiti odgovarajućeg pružaoca usluge, ali svi novčanici morat će raditi prema zajedničkim evropskim standardima.
To znači da bi digitalni identitet izdat u jednoj članici trebao biti prepoznat i u drugim državama EU. Građanin Hrvatske, naprimjer, mogao bi svojim nacionalnim novčanikom dokazati identitet ili određenu kvalifikaciju prilikom korištenja usluge u Njemačkoj, Francuskoj ili drugoj članici.
Dokumenti se neće unositi običnim fotografisanjem lične karte ili vozačke dozvole. Digitalne potvrde morat će izdati ili ovjeriti nadležna institucija, a njihova vjerodostojnost provjeravat će se putem zajedničkog sistema. Evropska komisija navodi da će podaci biti zaštićeni kriptografskim metodama, dok bi korisnik trebao imati kontrolu nad njihovim dijeljenjem.
Hoće li korištenje biti obavezno?
Korištenje evropskog digitalnog novčanika za građane treba biti dobrovoljno i besplatno. Osoba koja ne želi koristiti aplikaciju neće zbog toga ostati bez prava na javne i privatne usluge.
Uvođenje sistema ne znači ni automatsko ukidanje fizičkih ličnih karata, pasoša, vozačkih dozvola, gotovine ili bankovnih kartica. Digitalna verzija trebala bi predstavljati dodatni način identifikacije i korištenja usluga.
Novčanik će omogućiti i izradu kvalifikovanog elektronskog potpisa za privatnu upotrebu bez naknade. Takav potpis može imati pravno dejstvo vlastoručnog potpisa, pod uslovom da su ispunjeni propisani sigurnosni i tehnički zahtjevi.
Kada počinje praktična primjena?
Evropski pravni okvir već je u primjeni, ali građani još ne mogu u svim državama preuzeti potpuno funkcionalan EU digitalni novčanik. Tokom prethodnih godina provođeni su veliki pilot-projekti u oblastima bankarstva, obrazovanja, saobraćaja, zdravstva, mobilnih vozačkih dozvola i elektronskog potpisivanja.
Prema trenutno utvrđenom roku, članice EU trebaju svoje novčanike ponuditi do kraja 2026. godine. To ne znači da će svih 27 država aplikacije pokrenuti istog datuma. Pojedine zemlje već imaju razvijene nacionalne sisteme koji će biti prilagođeni novim pravilima, dok druge tek završavaju razvoj i testiranje.
Zato je preciznije govoriti o postepenom početku praktične primjene tokom 2026. godine, uz obavezu da nacionalna rješenja budu dostupna do kraja godine.
Gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina?
Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, pa se obaveza uvođenja EU digitalnog novčanika do kraja 2026. godine na nju ne odnosi. Građani BiH neće automatski dobiti evropski novčanik samo zato što je sistem pokrenut u državama članicama.
Osoba koja je državljanin BiH, ali ima prijavljeno prebivalište ili zakonit boravak u nekoj članici EU, trebala bi moći koristiti novčanik te države kao njen rezident, prema pravilima koja propišu tamošnje institucije.
Bosna i Hercegovina, ipak, razvija vlastitu infrastrukturu digitalnog identiteta. Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, IDDEEA, objavila je da je razvijena platforma digitalnog novčanika koja bi korisnicima trebala omogućiti čuvanje važnih digitalnih dokumenata, poput vozačke dozvole i pasoša, kao i korištenje elektronskog potpisa. Prema informacijama IDDEEA-e, sistem se razvija u skladu sa evropskim pravilima za elektronski identitet i usluge povjerenja.
Razvoj domaće aplikacije, međutim, ne znači da su dokumenti iz BiH već automatski priznati u evropskom sistemu. Za prekograničnu upotrebu bit će potrebno uskladiti propise, tehničke standarde, nivo sigurnosti i način potvrđivanja identiteta, a zatim urediti međusobno priznavanje sa Evropskom unijom.
Zemlje Zapadnog Balkana razgovaraju i o razvoju regionalnog digitalnog novčanika koji bi bio kompatibilan s evropskim standardima. Evropska komisija je još 2024. godine navela opredjeljenje regiona za stvaranje Balkanskog digitalnog novčanika kao korak prema povezivanju sa evropskim digitalnim prostorom. Za sada, ipak, nije utvrđen jedinstven datum kada bi takav sistem postao potpuno dostupan i priznat u EU.
Za građane BiH najvažnije je da najavljeni evropski sistem neće odmah zamijeniti domaće dokumente niti će se automatski pojaviti kao aplikacija koju mogu koristiti sa dokumentima izdatim u BiH. Njegov puni značaj za BiH zavisit će od toga koliko brzo domaće institucije završe digitalni identitet, elektronski potpis i povezivanje registara te ih usklade sa pravilima Evropske unije.
