Trgovska gora ponovo u fokusu: BiH osporava hrvatski projekt, Vlada FBiH uključuje sve institucije

Trgovska gora, lokacija na kojoj Hrvatska planira izgradnju centra za skladištenje radioaktivnog otpada, ponovo je u fokusu institucija Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom zadužuje federalna ministarstva i druge nadležne institucije da se uključe u procjenu mogućih posljedica ovog projekta. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma upozoravaju da BiH nije pravovremeno uključena u postupak te da postoje ozbiljne primjedbe na dokumentaciju koju priprema hrvatska strana.

Riječ je o projektu kojem se Bosna i Hercegovina protivi godinama, prvenstveno zbog blizine planiranog skladišta državnoj granici, rijeci Uni i naseljenim područjima. Posebnu zabrinutost izražavaju stanovnici Unsko-sanskog kantona i općina uz Unu, koji strahuju od mogućih dugoročnih posljedica po vodu, zemljište i zdravlje ljudi.

Nova odluka Vlade FBiH donesena je u utorak, 17. novembra, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma danas je objavilo informacije o dosadašnjem toku postupka i narednim koracima.

Zašto je Trgovska gora problem za Bosnu i Hercegovinu?

Hrvatska planira uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, u općini Dvor, nedaleko od granice s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o prostoru bivšeg vojnog skladišta na južnim obroncima Trgovske gore, a planirani projekt obuhvata površinu od približno 47,5 hektara.

Na toj lokaciji Hrvatska namjerava skladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i radioaktivni otpad nastao u zdravstvenim ustanovama, industriji i drugim djelatnostima na njenoj teritoriji.

Radioaktivni otpad sadrži materijale koji emituju zračenje i zbog toga zahtijevaju posebno pakovanje, kontrolu i uslove skladištenja. Nije riječ o istom nivou opasnosti kao kod visoko radioaktivnog istrošenog nuklearnog goriva, ali i ovakav otpad mora se zbrinjavati prema strogim sigurnosnim pravilima.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je sporan izbor lokacije. Čerkezovac se nalazi blizu rijeke Une, koja predstavlja važan prirodni resurs i izvor vode za lokalne zajednice. Prema ranijim podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, lokacija je udaljena oko 950 metara od Une, a teren se spušta prema teritoriji BiH.

Zbog toga institucije BiH traže detaljna istraživanja koja bi pokazala postoji li mogućnost da eventualno zagađenje, u slučaju nesreće ili problema sa skladištem, dospije u podzemne ili površinske vode.

BiH tvrdi da je prekasno uključena u donošenje odluka

Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na način na koji je Hrvatska uključila Bosnu i Hercegovinu u postupak procjene utjecaja projekta na okoliš.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u maju 2026. godine objavilo je informacije o početku postupka procjene utjecaja planiranog centra na okoliš. U junu je Bosni i Hercegovini dostavljena zvanična obavijest, uz pitanje želi li učestvovati u postupku kao susjedna država na koju bi projekt mogao utjecati.

BiH je potvrdila da želi učestvovati, ali je istovremeno ocijenila da je obavijest stigla prekasno i da dostavljena dokumentacija nije potpuna.
Problem je, prema obrazloženju bh. institucija, u tome što su istraživanja i pripreme studije trajali godinama, a Bosna i Hercegovina nije imala odgovarajući uvid u prikupljene podatke. Hrvatska je, kako navodi Federalno ministarstvo, uključila BiH tek kada se druge moguće lokacije više nisu razmatrale.

Sporan je i predloženi rok od 45 dana u kojem bi Bosna i Hercegovina trebala proučiti dokumentaciju, dostaviti primjedbe i provesti javne rasprave.

Bh. institucije smatraju da taj period nije dovoljan za ozbiljnu analizu tako složenog projekta, posebno jer je riječ o mogućim posljedicama koje bi se mogle osjećati i izvan granica Hrvatske.

Nedostaju podaci o vodi, zemljištu i mogućim rizicima

U informacijama koje je objavilo Federalno ministarstvo navodi se da su predstavnici Bosne i Hercegovine ukazali na nedostatke u dosadašnjim istraživanjima.

Posebno je istaknuto da hrvatska strana nije zatražila relevantne podatke koje su institucije BiH prikupile o izvorištima pitke vode, geološkom sastavu zemljišta i kretanju podzemnih voda u pograničnom području.

Drugim riječima, Bosna i Hercegovina smatra da se ne može pouzdano procijeniti eventualni utjecaj skladišta na njenu teritoriju ako se u istraživanjima ne koriste podaci s obje strane granice.

Dodatne primjedbe odnose se na geološka istraživanja koja su provedena 2022. godine, u vrijeme kada teren još nije bio u potpunosti deminiran.

Predstavnici BiH zatražili su da se prije upućivanja studije na javnu raspravu razmotre i naučni radovi domaćih stručnjaka koji su istraživali područje Trgovske gore.

Važno je naglasiti da ove primjedbe ne znače da je zagađenje već utvrđeno. Riječ je o zahtjevima da se potencijalni rizici detaljno ispitaju prije donošenja konačnih odluka.

Vlada FBiH traži uključivanje svih nadležnih institucija

Najnovija odluka Vlade Federacije BiH predstavlja pokušaj da se institucije organizovanije uključe u postupak koji vodi Hrvatska.

Na inicijativu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada FBiH je 17. novembra zadužila federalna ministarstva i druge institucije koje mogu doprinijeti zaštiti stanovništva i okoliša da pripreme stručna mišljenja, analize i primjedbe na studiju utjecaja na okoliš.

Od Vlade Unsko-sanskog kantona također je zatraženo da se uključi u aktivnosti, s obzirom na blizinu planirane lokacije i mogući utjecaj na stanovništvo tog područja.

Prikupljeni podaci trebali bi poslužiti kao osnova za zvanični odgovor Bosne i Hercegovine, ali i za eventualne pravne postupke pred međunarodnim institucijama ukoliko Hrvatska nastavi realizaciju projekta bez rješavanja otvorenih pitanja.

Bosna i Hercegovina već je ranije pokretala postupke pred međunarodnim tijelima, pozivajući se na konvencije koje regulišu zaštitu okoliša, pristup informacijama i prava susjednih država da učestvuju u odlučivanju o projektima koji mogu imati prekogranične posljedice.

Kada će javnost saznati šta piše u studiji?

Jedan od narednih važnih koraka jeste objavljivanje studije utjecaja na okoliš, dokumenta koji bi trebao sadržavati procjenu mogućih posljedica planiranog centra.

Studija treba razmotriti utjecaj na zemljište, vode, zrak, biljni i životinjski svijet te zdravlje stanovništva, uz predviđene mjere za sprečavanje ili smanjenje mogućih štetnih posljedica.

Nakon objavljivanja dokumentacije predviđen je postupak javne rasprave tokom kojeg zainteresovane institucije, stručnjaci i građani mogu dostavljati primjedbe.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma saopćilo je da se objavljivanje studije očekuje u naredna dva mjeseca te da će o tome obavijestiti javnost.

To će biti prilika da se konkretnije sagledaju planirane mjere zaštite, rezultati istraživanja i argumenti na osnovu kojih hrvatska strana procjenjuje sigurnost odabrane lokacije.


Čitajte i ovo DOSIJE RTV Slon: Otpad u Gospiću već ostavlja trag u podzemnim vodama, može li problem „isplivati“ na Jadranu i zašto se tiče BiH?

pročitajte i ovo