Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) stupaju na snagu 8. oktobra. Ako sankcije stupe na snagu, JANAF – naftovod kojim se nafta kroz Hrvatsku doprema u rafineriju Pančevo bi, bez posebnog američkog odobrenja morao obustaviti isporuke.
To bi odmah izazvalo pritisak na domaće tržište goriva i poremetilo snabdijevanje. Dodatni problem predstavljaju bankarske transakcije, jer bi NIS mogao biti isključen iz međunarodnog platnog prometa, što znači komplikacije od isplate plata do uvoza sirovine i rezervnih dijelova.
Naftna industrija Srbije prisutna je i na bosanskohercegovačkom tržištu kroz G-Petrol Sarajevo, koji upravlja mrežom benzinskih stanica pod brendom Gazprom NIS Petrol. Ako američke sankcije obuhvate NIS, postoji velika vjerovatnoća da bi i G-Petrol potpao pod iste mjere zbog pravila o vlasničkoj povezanosti.
U tom slučaju, banke i dobavljači u BiH mogli bi zaustaviti poslovanje s ovim društvom, što bi direktno pogodilo snabdijevanje.U prvim sedmicama moguće su oscilacije cijena i poremećaji u snabdijevanju, posebno u regijama gdje G-Petrol ima veći tržišni udio. Čak i ako druge kompanije poput INA Holdine, Petrola, Hifa Oila ili Optime preuzmu dio tržišta, prelazak na nove ugovore i logističke rute neće ići brzo.
Potencijalno bi došlo do privremenog rasta cijena goriva u BiH.Banke u BiH imale bi obavezu da odmah primijene američke sankcije ako se NIS nađe na listi. To bi značilo blokadu transakcija s G-Petrolom i mogućnost da se ova kompanija suoči s praktičnom paralizom poslovanja. Institucije koje prate robne rezerve morale bi osigurati brzu reakciju kako bi se spriječilo veće poremećaje na tržištu i zaštitile potrošačke cijene.
