Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu, gdje je poručio da Bosna i Hercegovina mora provesti ustavne i izborne reforme, ukloniti sistemsku diskriminaciju i osigurati punu primjenu evropskih standarda ljudskih prava i demokratije.
Tokom obraćanja zahvalio je na rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, usvojenoj u januaru ove godine, kojom je podržan suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Istakao je da je BiH članica Vijeća Evrope od 24. aprila 2002. godine, te da članstvo u toj organizaciji predstavlja strateški izbor i opredijeljenost za evropski sistem zaštite ljudskih prava i demokratskog upravljanja.
Bećirović je rekao da Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u radu Vijeća Evrope, podsjećajući i na doprinos kroz kulturnu saradnju, posebno članstvo u fondu Eurimages i značaj Sarajevo Film Festivala za evropski audiovizuelni prostor.
Govoreći o političkim prilikama u zemlji, upozorio je na, kako je naveo, nastavak politika koje podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Istakao je da su u prethodnom periodu zabilježeni ozbiljni pokušaji osporavanja državnih institucija, te naveo da su odgovornim djelovanjem domaćih i međunarodnih aktera spriječene teže posljedice.
Poseban naglasak stavio je na potrebu da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna i demokratska država u kojoj će svi građani imati jednaka prava, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Podsjetio je da su presude Evropskog suda za ljudska prava jasno ukazale na potrebu izmjena ustava i izbornog sistema.
U obraćanju je upozorio i na prijedloge koji, prema njegovim riječima, vode dodatnoj etničkoj teritorijalizaciji Bosne i Hercegovine, ocjenjujući da takvi koncepti ne vode stabilnosti, nego produbljivanju podjela i institucionalnim blokadama. Naglasio je da reforme moraju biti vođene principima jednakosti, nediskriminacije i funkcionalnosti institucija.
Bećirović je poručio da BiH treba provesti ustavnu i izbornu reformu, dosljedno jačati vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, slobodu medija i ravnopravnost, te graditi demokratsku kulturu i odgovornu javnu upravu. Kao važne vanjskopolitičke ciljeve naveo je ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji i NATO-u, kao i usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim pravnim standardima.
Na kraju obraćanja poručio je da budućnost Bosne i Hercegovine vidi u sveobuhvatnoj demokratskoj reformi društvenog, ekonomskog i državnog uređenja, uz jasno opredjeljenje da slobodan građanin bude osnovni politički subjekt države.
