Liberalizacija finansijskog tržišta danas je pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a samostalni federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić poručuje da bi riječ mogla biti o jednoj od važnijih ekonomskih reformi u posljednjih nekoliko godina.
Govoreći nakon sjednice Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, Čavalić je naveo da je čak 17 tačaka dnevnog reda, među kojima su zakoni o lizingu, deviznom poslovanju i osiguranju, dobilo jednoglasnu podršku. Prema njegovim riječima, riječ je o rješenjima koja su se u Federaciji BiH trebala provesti mnogo ranije.
Ističe da liberalizacija finansijskog tržišta donosi značajne promjene u funkcionisanju finansijskog sistema, posebno u dijelu koji se odnosi na prava i troškove krajnjih korisnika finansijskih usluga.
Posebna pažnja usmjerena je na Zakon o finansijskim uslugama, Zakon o računima za plaćanje i Zakon o elektronskom novcu. Ovim propisima prvi put se uvodi institut elektronskog novca u Federaciji BiH, čime se domaće zakonodavstvo približava rješenjima koja već postoje u pojedinim državama regiona.
Za građane bi ove promjene mogle značiti niže bankarske naknade, s obzirom na to da se uvodi takozvani osnovni račun, model bankarskog računa sa minimalnim troškovima održavanja. Prema najavama, takav račun bit će posebno prilagođen osobama slabijeg imovinskog stanja, o čemu procjenu daje Ministarstvo finansija.
Jedna od novina koja bi mogla biti uvedena jeste i mogućnost podizanja gotovine na prodajnim mjestima. Čavalić pojašnjava da bi građani, po uzoru na praksu u susjednim zemljama, mogli podizati određeni iznos novca na kasi u supermarketima, što bi posebno značilo u manjim sredinama gdje nema dovoljno bankomata.
Naglašava da liberalizacija finansijskog tržišta ima i širi značaj jer predstavlja važan korak ka uključivanju Bosne i Hercegovine u SEPA sistem, jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Kako navodi, ulazak u SEPA sistem mogao bi donijeti značajne benefite, posebno za građane koji primaju novac iz inostranstva. U tom slučaju troškovi međunarodnih transakcija i doznaka iz dijaspore bili bi znatno manji nego danas.
Čavalić ipak upozorava da postoji opasnost da rasprava o političkim pitanjima, uključujući inicijative za smjenu rukovodstva u parlamentu, zasjeni raspravu o ekonomskim reformama koje bi mogle imati dugoročan utjecaj na finansijski sektor u Federaciji BiH.
