Finansijska pismenost možda zvuči kao tema rezervisana za ekonomiste, banke i komplikovane proračune, ali se zapravo krije u gotovo svakoj odluci koju donosimo nakon što plata stigne na račun. Koliko možemo potrošiti, šta zaista možemo priuštiti, je li kupovina na rate rješenje ili samo odgađanje problema i koliko nas zapravo košta život u dozvoljenom minusu, pitanja su koja otvara druga epizoda četvrte sezone Taboo Showa.
Plata stigne, dio novca odmah ode na račune, zatvori se minus, plate rate, obavi kupovina namirnica i nekoliko dana kasnije mnogi ponovo imaju osjećaj da vlastitog novca gotovo i nema.
A gdje je nestala plata?
Odgovor nije uvijek jednostavan, niti se svodi samo na visinu primanja. Način na koji raspolažemo novcem, razumijemo dug, reagujemo na sniženja ili koristimo kartice može imati mnogo veći uticaj na kućni budžet nego što primjećujemo dok svakodnevno pravimo male finansijske odluke.
Upravo o tome u novoj epizodi Taboo Showa razgovaramo s ekonomistom Admirom Čavalićem.
Finansijska pismenost počinje mnogo prije kredita
O novcu se često počne ozbiljno razmišljati tek kada ga nedostaje.
Dok su primanja dovoljna za svakodnevne potrebe, rijetko se analizira gdje novac odlazi, koliko ukupno koštaju male mjesečne rate ili koliko se zapravo plaća korištenje pozajmljenog novca. Problem postaje vidljiv kada se nekoliko naizgled bezazlenih obaveza spoji u iznos koji značajno optereti mjesečni budžet.
U Taboo Showu zato otvaramo pitanje šta finansijska pismenost znači u stvarnom životu, daleko od ekonomskih definicija.
Jedan od primjera su sniženja. Proizvod koji je koštao 100 KM, a sada košta 70, na prvi pogled donosi uštedu od 30 KM. Ali ako ga bez sniženja uopće ne bismo kupili, jesmo li zaista uštedjeli ili smo upravo potrošili 70 KM koje nismo planirali potrošiti?
Slično je i s karticama. Plaćanje bez gotovine olakšalo je svakodnevicu, ali je istovremeno učinilo potrošnju manje vidljivom. Novac više ne mora fizički izaći iz novčanika da bi nestao s računa.
Kada minus prestane biti pomoć i postane način života?
Poseban dio razgovora posvećen je dozvoljenom prekoračenju po računu.
Za mnoge građane minus je postao gotovo sastavni dio mjesečnih primanja. Plata stigne, pokrije prethodno prekoračenje, a zatim se račun ponovo vraća u minus do naredne plate. Tako se stvara osjećaj da je odobreni limit dio raspoloživog novca.
Međutim, riječ je o novcu banke koji se mora vratiti.
U razgovoru s Admirom Čavalićem pokušavamo objasniti kada dozvoljeni minus može biti kratkoročna pomoć, a kada postaje finansijska zamka iz koje je sve teže izaći.
Govorit ćemo i o razlikama između debitnih, kreditnih i revolving kartica, ali i o kupovini na rate. Mala rata često izgleda bezazleno, posebno kada se posmatra izdvojeno. Problem nastaje kada se pet, šest ili deset takvih rata svakog mjeseca naplaćuje s istog računa.
I tada pitanje više nije možemo li sebi priuštiti jednu ratu, nego koliko nas ukupno koštaju sve ranije odluke.
Kredit nije samo mjesečna rata
Finansijska pismenost posebno dolazi do izražaja kada se donose veće odluke.
Kod kredita se pažnja često usmjeri na iznos mjesečne rate, jer je to broj koji direktno ulazi u kućni budžet. Ali iza njega postoje kamata, naknade, rok otplate i ukupna cijena novca koji pozajmljujemo.
U novoj epizodi zato govorimo i o efektivnoj kamatnoj stopi, pitanjima koja treba postaviti prije potpisivanja ugovora i razlici između kredita kojim rješavamo stvarnu potrebu i zaduženja kojim samo finansiramo potrošnju koju trenutno ne možemo priuštiti.
Jedno od pitanja je i ono koje vjerovatno najčešće odgađamo, kako početi štedjeti kada su prihodi ograničeni?
Štednja se često zamišlja kao ono što ostane na kraju mjeseca. Problem je što na kraju mjeseca najčešće ne ostane ništa. Zato razgovor o finansijskoj sigurnosti počinje upravo od realnog sagledavanja prihoda, obaveza i potrošnje.
Zašto je važno da žene imaju vlastiti novac?
Novac nije samo ekonomsko pitanje. Može biti i pitanje samostalnosti, sigurnosti i odnosa moći unutar porodice.
Zbog toga se druga epizoda četvrte sezone Taboo Showa posebno bavi finansijskom sigurnošću žena, značajem vlastitih prihoda, pristupa računu, štednji i potpunom uvidu u zajedničke finansijske obaveze.
Jer nije dovoljno znati kolika je mjesečna plata domaćinstva. Važno je znati postoje li krediti, kolika su dugovanja, koje obaveze dospijevaju i šta bi se dogodilo kada bi se porodične okolnosti iznenada promijenile.
Otvaramo i pitanje mladih koji prve finansijske odluke donose u vremenu društvenih mreža, obećanja brze zarade, različitih oblika ulaganja i svakodnevnog prikazivanja života u kojem svi, barem na ekranu, izgledaju kao da imaju više.
Znati zaraditi novac samo je jedan dio priče. Naučiti kako ga sačuvati, rasporediti, pozajmiti kada je to opravdano i prepoznati ponudu koja je preskupa drugi je dio finansijske pismenosti o kojem mnogo rjeđe razgovaramo.
Propustili ste prvu epizodu četvrte sezone?
Četvrtu sezonu Taboo Showa otvorili smo pitanjem koje je mnogima poznato nakon ljetnih odmora, zašto se s godišnjeg odmora ponekad vratimo umorniji nego što smo očekivali. U prvoj epizodi „Kako preživjeti povratak s godišnjeg odmora?“ govorili smo o ponovnom ulasku u radni ritam, manjku motivacije, razdražljivosti i osjećaju da nam i nakon odmora treba još vremena da se vratimo svakodnevnim obavezama.
Ako ste propustili prvu epizodu, možete je pogledati na YouTube kanalu RTV Slon, a potom nastaviti s drugom epizodom u kojoj se od povratka svakodnevnim obavezama selimo na još jedno pitanje koje prati gotovo svako domaćinstvo, kako upravljamo novcem koji imamo.
Drugu epizodu četvrte sezone Taboo Showa gledajte u utorak od 20 sati u programu TV Slon i na YouTube kanalu RTV Slon.
Jer možda pravo pitanje nije samo gdje nestane plata, nego koliko zaista znamo o novcu koji svakog mjeseca prođe kroz naše ruke.
Čitajte i ovo Taboo Show se vraća: Četvrta sezona počinje pitanjem koje muči mnoge nakon godišnjeg odmora
