Prema najnovijim podacima Svjetske meteorološke organizacije, postoji 80 posto vjerovatnoće da će barem jedna godina u periodu od 2025. do 2029. postati toplija od dosad najtoplije – 2024. godine.
Iz SZO-a navode i da je vjerovatnoća da globalna temperatura u tom periodu premaši granicu od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba čak 86 posto. Svijet već bilježi deset najtoplijih godina u historiji, a trend se nastavlja.
Zamjenica generalnog sekretara SZO-a Ko Barrett poručuje da izvještaj ne donosi razlog za optimizam, jer negativni uticaji na prirodu, društvo i ekonomiju rastu. Ističe kako je ključno oslanjati se na naučna predviđanja u kreiranju politika prilagođavanja klimatskim promjenama.
Zagrijavanje planete već uzrokuje intenzivnije toplotne valove, obilne padavine, suše, otapanje ledenjaka, porast nivoa mora i promjene u okeanima.
U skladu s Pariškim sporazumom, države su se obavezale da globalno zagrijavanje zadrže ispod dva stepena, s težnjom da ga ograniče na 1,5. Ipak, naučnici upozoravaju da čak i minimalno povećanje temperature nosi sve veće rizike.
Na narednoj UN konferenciji o klimi, COP30, biće predstavljeni novi planovi država za smanjenje emisija, kako bi se ostalo unutar ciljeva postavljenih u Pariskom sporazumu.
