Kivi se sve češće izdvaja kao jedno od najkorisnijih voća u svakodnevnoj ishrani, a osim što doprinosi probavi, imunitetu i općem zdravlju, stručnjaci navode da njegova kora može biti sigurna za jelo i dodatno povećati nutritivnu vrijednost ovog ploda.
Iako je dugo bio u sjeni jabuka, banana i drugog popularnijeg voća, kivi je posljednjih godina sve prisutniji u preporukama nutricionista. Razlog za to je bogat sadržaj vitamina C, vlakana, antioksidansa, vitamina K i E, kao i kalija, zbog čega se smatra izuzetno vrijednim dodatkom ishrani.
Stručnjaci navode da jedan do dva kivija dnevno mogu imati pozitivan učinak na probavni sistem, posebno kada je riječ o redovnosti pražnjenja crijeva. Kivi sadrži prirodni enzim aktinidin koji pomaže razgradnju proteina, pa se često preporučuje i nakon obroka bogatih proteinima. Upravo zbog toga se ovo voće sve češće spominje kao prirodna pomoć kod zatvora i problema sa probavom.
Nutritivno gledano, kivi je niskokaloričan izbor. Jedan plod srednje veličine sadrži približno 40 do 50 kalorija, malo masti i oko dva do tri grama vlakana. Osim toga, može osigurati vrlo visoke količine vitamina C, ponekad i više nego narandža, što dodatno doprinosi jačanju imuniteta, apsorpciji željeza i stvaranju kolagena.
Posebnu pažnju privuklo je i pitanje da li se smije jesti kora kivija. Prema mišljenjima stručnjaka, kora je sigurna za konzumaciju ako se voće prethodno dobro opere. Jedenjem kore povećava se unos vlakana, ali i antioksidansa, vitamina C i E, folata te magnezija. Ipak, mnogima smeta njena dlačasta tekstura, pa se kao praktičnija opcija često preporučuje zlatni kivi, koji ima glađu i tanju koru.
Kada je riječ o vrstama, zeleni kivi je nešto kiseliji, s više vlakana i manjim udjelom šećera, dok je zlatni kivi slađi i blažeg okusa. Obje vrste imaju visok sadržaj vitamina C, ali se zeleni kivi češće preporučuje za probavu zbog većeg udjela vlakana i prisustva enzima koji olakšava varenje.
Osim koristi za probavni sistem, određena istraživanja ukazuju da bi kivi mogao imati pozitivan utjecaj i na san te opće raspoloženje. Razlog za to dovodi se u vezu sa sadržajem serotonina i antioksidansa, iako stručnjaci naglašavaju da su za čvršće zaključke potrebna dodatna istraživanja. Također, kivi može biti koristan i osobama koje žele regulisati tjelesnu težinu, jer pruža osjećaj sitosti i može pomoći u smanjenju želje za slatkišima.
Nutricionisti posebno ističu da je kivi dobar izbor uz namirnice bogate željezom, jer vitamin C iz ovog voća poboljšava apsorpciju željeza iz biljnih izvora poput zobi, leće, špinata, orašastih plodova i sjemenki.
Ipak, iako je uglavnom siguran za većinu ljudi, u određenim slučajevima potreban je oprez. Osobe koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi, poput varfarina, trebale bi voditi računa o unosu vitamina K, dok kod osoba alergičnih na lateks može doći do reakcije i na kivi zbog sličnosti određenih proteina.
