Grijanje na klimu tokom jesenskih mjeseci može biti praktično i ekonomično rješenje, ali pogrešne postavke uređaja mogu dovesti do nepotrebno velike potrošnje električne energije.
Jedna od najčešćih grešaka jeste podešavanje temperature na 30 stepeni u uvjerenju da će se prostorija tako brže zagrijati.
Inverter klima-uređaji posebno su pogodni za grijanje tokom prelaznog perioda, kada vanjske temperature nisu izrazito niske. Zahvaljujući mogućnosti prilagođavanja snage rada, mogu održavati ugodnu temperaturu uz relativno malu potrošnju energije.
Ipak, efikasnost grijanja zavisi od načina korištenja uređaja, izolacije prostora i redovnog održavanja.
Zašto grijanje na klimu ne treba počinjati s 30 stepeni?
Kada se vratimo u hladan stan, često poželimo što prije zagrijati prostoriju. Zbog toga mnogi odmah podižu temperaturu na daljinskom upravljaču na 28 ili 30 stepeni, očekujući brži rezultat.
Međutim, tako visoka postavka ne znači nužno da će se prostor brže zagrijati. Klima nastoji dostići zadanu temperaturu, pa nepotrebno visoke vrijednosti mogu produžiti rad uređaja velikom snagom i povećati potrošnju struje.
Za većinu domaćinstava dobar početni izbor je temperatura od oko 21 stepen Celzijusa, uz uključen režim HEAT, odnosno grijanje.
Optimalna temperatura ipak zavisi od individualnih potreba, veličine prostorije, kvaliteta izolacije i vanjskih vremenskih uslova.
Da li je bolje stalno uključivati i isključivati klimu?
Jedna od prednosti inverter uređaja jeste mogućnost automatskog prilagođavanja rada kompresora. Kada prostorija dostigne željenu temperaturu, uređaj može smanjiti snagu i nastaviti održavati toplotu.
Zbog toga, ako se klima koristi tokom većeg dijela dana, održavanje relativno stabilne temperature može biti praktičnije od čestog ručnog uključivanja i isključivanja.
To, međutim, ne znači da klima mora neprestano raditi. Kada duže boravite izvan kuće, smanjenje zadane temperature ili isključivanje uređaja može doprinijeti uštedi električne energije.
Treba imati na umu i da veća razlika između vanjske i unutrašnje temperature zahtijeva više energije za održavanje toplote.
Pravilno usmjeravanje zraka pomaže zagrijavanju prostorije
Osim temperature, važnu ulogu imaju brzina ventilatora i položaj krilaca na unutrašnjoj jedinici.
Tokom grijanja preporučuje se korištenje automatskog režima ventilatora, koji prilagođava brzinu protoka zraka potrebama prostorije.
Krilca je poželjno usmjeriti prema donjem dijelu prostorije jer se topao zrak prirodno podiže. Tako se toplota može ravnomjernije rasporediti, umjesto da se zadržava uglavnom u blizini plafona.
Ovakva postavka posebno može pomoći u prostorijama s višim plafonima ili slabijom cirkulacijom zraka.
Redovno čišćenje filtera može smanjiti potrošnju struje
Na efikasnost grijanja na klimu značajno utječe i stanje samog uređaja. Zaprljani filteri otežavaju prolazak zraka, zbog čega klima može slabije zagrijavati prostoriju i trošiti više električne energije.
Filtere je potrebno redovno pregledati i čistiti prema uputama proizvođača. Povremeni stručni servis također može pomoći da uređaj zadrži odgovarajuću efikasnost.
Na povećanu potrošnju utječu i loša izolacija zidova, prozori i vrata kroz koje izlazi toplota, kao i klima čiji kapacitet nije odgovarajući za površinu koja se zagrijava.
Za svakodnevno grijanje na klimu tokom jeseni preporučljivo je početi s temperaturom od približno 21 stepen, koristiti režim HEAT i automatski ventilator, a zatim postavke prilagoditi uslovima u prostoriji.
