Zašto nam se uveče vraćaju misli o prošlosti i razgovori koje smo davno završili?

Misli o prošlosti često se vraćaju upravo uveče, kada završimo svakodnevne obaveze, ugasimo svjetlo i pokušamo zaspati. Tada se iznenada prisjetimo razgovora od prije nekoliko godina, nečijih riječi koje su nas povrijedile ili situacija u kojima bismo danas postupili drugačije. Iako smo na te događaje tokom dana možda potpuno zaboravili, pred spavanje ponovo postaju dio naših misli.

Ova pojava poznata je mnogim ljudima, a psiholozi je povezuju s načinom na koji obrađujemo emocije, stres i neriješena iskustva.

Zašto su misli o prošlosti glasnije noću?

Tokom dana našu pažnju okupiraju posao, porodica, razgovori, obaveze i brojne informacije. Kada se uveče smanji broj vanjskih podražaja, lakše primjećujemo misli koje su ranije bile u drugom planu.

Stručnjaci Cleveland Clinica objašnjavaju da se kod mnogih ljudi upravo pred spavanje javlja pojačana mentalna aktivnost. Brige, razmišljanja i emocionalno zahtjevna iskustva mogu otežati opuštanje i uspavljivanje.

Jedan od psiholoških procesa koji se može javiti u takvim situacijama naziva se ruminacija. Riječ je o ponavljajućem razmišljanju o neugodnim događajima, vlastitim postupcima i mogućim drugačijim ishodima.

Za razliku od razmišljanja koje vodi konkretnom rješenju, ruminacija nas često vraća na ista pitanja, bez jasnog odgovora.

Zašto se sjećamo baš neugodnih razgovora?

Zamislite da ste prije nekoliko godina imali raspravu s prijateljem ili kolegom. Razgovor je odavno završen, možda više nemate ni kontakt s tom osobom, ali se jedne večeri ponovo sjetite onoga što je izgovoreno.

Počinjete razmišljati zašto ste prešutjeli određenu rečenicu, jeste li bili nepravedni ili kako bi se situacija razvila da ste reagovali drugačije.

Takvo preispitivanje može biti povezano s emocijama koje je događaj izazvao, posebno ako je uključivao osjećaj povrijeđenosti, krivice, stida ili odbacivanja.

Istraživanja o ruminaciji pokazuju da su međuljudski odnosi i negativna iskustva česti povodi za ponavljajuće misli. Međutim, vraćanje nekog sjećanja ne znači nužno da je riječ o neriješenom problemu ili da događaj ima posebno skriveno značenje.

Šta se događa kada pokušavamo zaustaviti misli?

Pokušaj da se na silu prestane razmišljati o određenoj situaciji ne mora donijeti olakšanje. Kod nekih ljudi stalna borba s vlastitim mislima dodatno povećava napetost.

Kada se tome pridruži zabrinutost zbog nedostatka sna, može nastati začarani krug. Osoba želi zaspati, ali sve više razmišlja o tome zašto još nije zaspala, zbog čega se dodatno uznemirava.

Istraživanja o nesanici povezuju ponavljajuće negativne misli i zabrinutost s povećanom mentalnom aktivnošću koja može otežati uspavljivanje i održavanje sna.

Kako smiriti misli prije spavanja?

Jedna od preporuka stručnjaka jeste da se vrijeme za razmišljanje o problemima odvoji od vremena namijenjenog odmoru.

Zapisivanje onoga što nas opterećuje može pomoći da misli jasnije sagledamo i ostavimo njihovo rješavanje za naredni dan. Korisno je i uspostaviti redovan ritam spavanja, smanjiti korištenje telefona pred odlazak u krevet te odvojiti vrijeme za mirnije aktivnosti.

Umjesto pokušaja da pronađemo savršen odgovor na razgovor koji se dogodio prije nekoliko godina, možemo se podsjetiti da prošle situacije ne možemo promijeniti, ali možemo drugačije reagovati na slične okolnosti u budućnosti.

Povremeno vraćanje starih sjećanja nije samo po sebi razlog za zabrinutost. Ipak, ako misli o prošlosti redovno narušavaju san, izazivaju izraženu uznemirenost ili otežavaju svakodnevno funkcionisanje, razgovor s psihologom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje može biti koristan.

pročitajte i ovo