Mladi u BiH roditeljski dom napuštaju u prosjeku sa 29,5 godina, što je kasnije od prosjeka Evropske unije, gdje se mladi osamostaljuju sa 26,3 godine.
Podaci Eurostata pokazuju da se prosječna dob za napuštanje roditeljskog doma u zemljama EU već duže vrijeme kreće oko 26 godina. U 2025. godini iznosila je 26,3 godine, dok je godinu ranije bila 26,2.
Mladi u BiH kasnije se osamostaljuju od prosjeka EU
Najkasnije roditeljski dom napuštaju mladi u Hrvatskoj, u prosjeku sa 31,5 godina.
Slijede Grčka i Slovačka, gdje se mladi osamostaljuju sa 30,9 godina, dok je prosjek u Španiji i Italiji 30,2 godine.
Bosna i Hercegovina sa prosjekom od 29,5 godina također se nalazi među zemljama u kojima mladi duže ostaju živjeti sa roditeljima.
Na drugom kraju liste nalaze se Finska, Danska, Estonija i Litvanija.
Mladi u Finskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku sa 21,4 godine, u Danskoj sa 21,8, dok je u Estoniji i Litvaniji prosjek 22,7 godina.
Zaposlenost mladih povezana s ranijim osamostaljivanjem
Eurostat ukazuje i na povezanost između zaposlenosti mladih i vremena kada napuštaju roditeljski dom.
Stopa zaposlenosti među osobama od 20 do 29 godina u Evropskoj uniji u 2025. godini iznosila je 65,5 posto.
U zemljama u kojima se mladi ranije osamostaljuju, poput Nizozemske, Danske, Njemačke i Švedske, stopa zaposlenosti mladih uglavnom je viša od evropskog prosjeka.
S druge strane, u državama u kojima mladi u BiH i drugim zemljama regiona i juga Evrope duže ostaju u roditeljskom domu, zaposlenost mladih je često niža.
Takav trend posebno je izražen u Grčkoj, Hrvatskoj, Španiji i Italiji, gdje se mladi osamostaljuju kasnije, a stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 29 godina niža je od prosjeka EU.
Podaci pokazuju da ekonomska sigurnost i mogućnost zaposlenja imaju važnu ulogu u odluci mladih kada će napustiti roditeljski dom i početi samostalan život.
