Muškarac sa područja Tuzlanskog kantona, prošle sedmice se obratio Udruženju žena Romkinja ”Bolja budućnost” i prijavio nasilje koji nad njim vrši porodica, odnosno zatražio pomoć i upute kako prijaviti nasilje policiji. Iz ove organizacije navode da su se već obratili nadležnima.
”Ja sam zvala Centar za socijalni rad, zvala sam policiju, njega sam uputila gdje da ide, iako mi znamo proceduru, pošto nije iz Tuzle, rekla sam šta treba uraditi, da napiše, da podnese prijavu, onda će ga pozvati na saslušanje i onda će to ići dalje”, kazala je Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja ”Bolja budućnost” grada Tuzla
Prema riječima Bajramović, radi se o teškom slučaju, vidljivo je da nasilje nad ovom osobom traje duže. Bitno je, kako kaže ona, da se odvažio i prijavio ono što mu se dešava.
”Čovjek je već u godinama, takvo ponašanje nije ni za mlađu osobu da trpi takvo ponašanje, on je stvarno žrtva. Slučaj će biti sada preuzet od strane nadležnih institucija, mi ćemo pratiti šta i kako, na koji način možemo pomoći tom čovjeku”, ističe Bajramović.
Ukoliko bude potrebno, žrtva će biti smještena u Sigurnu kuću za muškarce. U ovoj organizaciji su uvjereni da je mnogo sličnih slučajeva nasilja. Oni, kao i druga udruženja rade na otkrivanju takvih slučajeva, te podstiču žrtve i građane da prijave nasilje. Zahvaljujući projektima nevladinog sektora, aktivnostima policije i medija, ova tema je vidljivija i ima pomaka. No, sada postoji novi problem. Prijava ima, ali i mnogo odustajanja.
”Pokazalo se, jedna situacija gdje imamo jako veliki broj prijava nasilja u porodici, a u suštini one se okončavaju manjim brojem podnesenih izvještaja o počinjenom krivičnom djelu. Dešavaju se slučajevi da te žrtve bez obzira što su podnijele prijave nadležnoj policijskoj stanici odnosno upravi odustaju od krivičnog gonjenja nasilnika radi prirode njihovog odnosa”, kazala jeAdnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK
Tokom 2022. godine Uprava policije MUP-a TK podnijela je 116 izvještaja o nasilju, a prijava je bilo i više. Pravosudne institucije su izrekle 215 zaštitnih mjera zbog ovog krivičnog djela. Osim fizičkog i psihološkog nasilja, sve je izraženije i ono koje se odnosi na radnu eksploataciju.
”Imamo informacije da se sada više prijavljuje nasilje radne eksploatacije ne samo djece, nego i žena i tu se uključuju institucije, jer mi stalno potenciramo na tom intersekecionalnom pristupu, nebitno kakav je slučaj i koliko je težak, da se svi moraju uključiti”, dodajeIndira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja ”Bolja budućnost” grada Tuzla.
U slučajevima nasilja u porodici pored pravosudnih organa, nevladinog sektora, uključene su i ustanove socijalne zaštite. Nažalost, nisu rijetki slučajevi nasilja nad djecom, koja budu izuzeta iz porodice i smještena u Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla.
”Kada dođe do toga da dijete bude izdvojeno i smješteno u ustanovu socijalne zaštite, nekada kada nam se čini da će se neki proces brzo završiti, naprimjer kada je nasilje u pitanju, odlukom suda može biti zabranjeno roditelju da prilazi djetetu, na osnovu te odluke i drugih okolnosti, centar smjesti dijete u Dom, onda taj proces zna biti dugotrajan, da bi se dijete ponovo vratilo u takvu porodicu”, kazala je Amela Tupajić, šefica Socio-pedagoške službe Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla.
Iz policije nam potvrđuju da je dodatan problem po ovom pitanju i veliki broj recidiva, odnosno povratnika u činjenju istog krivičnog djela nekoliko puta.
”Imamo slučaj da su već nebrojeno puta bili prijavljeni kao nasilnici, da im je suđeno u postupku za krivično djelo nasilje u porodicu, a da su bili blaže kažnjeni u odnosu na zakonom predviđene kazne i onda se žrtve nasilje iz tog razloga ne odluče ponovo prijaviti nasilnika”, kazala je Adnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK.
Najblaža kazna za nasilnike je novčana ili zatvor do jedne godine, a najteža od 10 do kazne dugotrajnog zatvora.
