U vremenu kada društvene mreže oblikuju javno mnijenje i svako može postati izvor informacija, Tužilaštvo TK upozorava na sve češću pojavu neprovjerenih tvrdnji, dezinformacija i otvorenih neistina koje se šire bez ikakve odgovornosti.
Tužilaštvo podsjeća da sloboda govora ne podrazumijeva pravo na klevetu, izmišljanje ili širenje štetnih tvrdnji, jer posljedice takvog ponašanja mogu biti ozbiljne i dugotrajne i za pojedince, i za cijelu zajednicu.
Posebno se ističe opasnost kada se neprovjerene informacije plasiraju na stranicama s velikim brojem pratilaca. To može dovesti do narušavanja ugleda, izazivanja panike i nepovjerenja, te podsticanja govora mržnje i netrpeljivosti.
Objavljivanje i dijeljenje lažnih tvrdnji može imati i zakonske posljedice. Tužilaštvo TK navodi da se takvo postupanje može procesuirati kroz građanskopravne postupke zbog povrede časti i ugleda, ali i kao prekršaji ili krivična djela – posebno u slučajevima kada je riječ o izazivanju nereda, govoru mržnje ili namjernom širenju neistina.
U poruci koju je uputilo javnosti, Tužilaštvo poziva građane na odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru. Svako dijeljenje sadržaja nosi sa sobom i ličnu odgovornost, pa se građanima savjetuje da provjeravaju izvore, kontekst i vjerodostojnost informacije prije nego što je objave ili podijele.
„Društvene mreže ne smiju biti oružje za javni linč“, poručuju iz Tužilaštva TK, naglašavajući da kritičko razmišljanje i provjera činjenica moraju postati svakodnevna praksa korisnika interneta.
Na kraju, iz Tužilaštva ističu da govore isključivo jezikom provjerenih i utvrđenih činjenica. „Za tačne informacije često je potrebno vrijeme. Zbog toga ne reagujemo senzacionalistički, već profesionalno i u skladu sa zakonom“, navodi se u saopćenju.
