Narodna skupština Republike Srpske nastavit će u ponedjeljak, 25. maja, rad razmatranjem Prijedloga deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika, OHR-a, u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku.
Rasprava se održava na prijedlog predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića. Prijedlog deklaracije ranije je uvršten na dnevni red 19. redovne sjednice NSRS-a, potvrđeno je i u medijskim izvještajima sa sjednice.
„Demokratski izabrane institucije jedini su legitimni nosioci vlasti u Republici Srpskoj i BiH, a dalji opstanak OHR-a direktno je u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvom u EU“, navodi se u Prijedlogu odluke o usvajanju deklaracije.
U dokumentu se pozivaju nadležne institucije da stave van snage sve odluke Christiana Schmidta i bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, te da otpočnu proces vraćanja nadležnosti entitetima. Također se odbacuje svaka forma stranog intervencionizma, uz tvrdnju da je upotreba takozvanih bonskih ovlaštenja pravno neutemeljena i da predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U Prijedlogu deklaracije se navodi da je Christian Schmidt donio odluku da okonča svoju službu u BiH, što je, prema dokumentu, zvanično potvrđeno iz OHR-a 11. maja ove godine. To, kako se navodi, otvara dvije mogućnosti, imenovanje novog visokog predstavnika ili konačno zatvaranje OHR-a. Mediji su ranije objavili da je Schmidt najavio odlazak, a da konačnu odluku treba donijeti Vijeće za implementaciju mira.
Za Republiku Srpsku je, prema tekstu deklaracije, jedina prihvatljiva opcija zatvaranje OHR-a. Kao kompromisno rješenje navodi se mogućnost opstanka Kancelarije, ali bez bonskih ovlaštenja, uz jasno vremensko ograničenje mandata i garanciju da je riječ o posljednjem visokom predstavniku.
Ukoliko međunarodna zajednica, odnosno Savjet za provođenje mira i Savjet bezbjednosti UN-a, odluče imenovati novog visokog predstavnika sa bonskim ovlaštenjima, u deklaraciji se najavljuju politički potezi koji uključuju otežavanje i blokadu konstituisanja institucija BiH nakon općih izbora u oktobru, kao i potpuno povlačenje predstavnika RS-a iz Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.
„Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestvovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji neko ko će to raditi umjesto njih? Ovakav način borbe za pozicije Republike Srpske je demokratski, legitiman i ne predstavlja krivično djelo“, zaključuje se u informaciji.
Nakon usvajanja, deklaracija bi trebala biti dostavljena relevantnim međunarodnim institucijama, ambasadama zemalja potpisnica Aneksa 10, članicama PIC-a i Savjetu bezbjednosti UN-a.
Osim deklaracije o OHR-u, poslanici u Banjoj Luci razmatrat će i više izvještaja za 2025. godinu, među kojima su Izvještaj o radu MUP-a Republike Srpske, Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije RS-a, Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Ombudsmana za ljudska prava BiH, informacija Odbora za reviziju o reviziji učinka „Prevencija vršnjačkog nasilja u Republici Srpskoj“, kao i informacija o obavezama koje za BiH i RS proističu iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji tokom 2025. godine.
Na kraju sjednice pred poslanicima će se naći i prijedlozi odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Saudijskom fondu za razvoj. Riječ je o projektima izgradnje i opremanja dodatnog objekta za smještaj studenata u Studentskom centru „Boriša Starović“ u Foči, kao i izgradnje Naučnotehnološkog parka RS-a.
Također je predviđeno razmatranje odluke o izradi prostornog plana područja posebne namjene za Nacionalni park „Sutjeska“.
