Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Uredbu o mjerama finansijske pomoći poslodavcima u privatnom sektoru, s ciljem očuvanja radnih mjesta i podrške malim privrednicima, obrtima i samostalnim djelatnostima. U teoriji, sistem djeluje jednostavno: pomoć se dodjeljuje automatski, bez prijava, na osnovu podataka koje Porezna uprava FBiH prosljeđuje drugim nadležnim institucijama. U praksi, međutim, isplata ove pomoći nailazi na ozbiljne poteškoće.
Kako je navedeno u saopćenju Vlade FBiH, pravo na finansijsku pomoć ostvaruju subjekti koji kumulativno ispunjavaju određene kriterije: da imaju sjedište u FBiH, da su imali zaposlenog radnika s neto platom manjom od 1.000 KM krajem novembra 2024. i najmanje jednog zaposlenog na kraju mjeseca za koji se pomoć isplaćuje, da je neto dobit po zaposlenom bila manja od 6.500 KM, te da nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
Na papiru sve izgleda uredno, nema prijava, nema dodatne papirologije, a podaci se automatski obrađuju između institucija, uključujući Vladu FBiH, Ministarstvo razvoja i poduzetništva, Ministarstvo finansija, Poreznu upravu FBiH i Union banku. No, kada smo odlučili provjeriti kako sve to izgleda u stvarnosti, otkrili smo niz problema koji ukazuju na nedostatke sistema.
Subvencije u rukama administracije: Ko je nadležan?
RTV Slon je razgovarao s predstavnicima dvije firme s područja Tuzlanskog kantona koje su ispunile sve uslove iz uredbe. Obje su u februaru putem službene stranice provjerile status isplate i dobile potvrdu da ostvaruju pravo na pomoć, ali iznos koji im je pripisan bio je netačan, a broj radnika na osnovu kojeg je obračun vršen nije odgovarao stvarnom stanju.
Prigovor su uložili putem online obrasca, koji dozvoljava samo vrlo kratak komentar bez mogućnosti detaljnog objašnjenja problema. Iako je prilikom unosa navedeno da će firma biti kontaktirana, niko ih nije pozvao, niti je traženo dodatno pojašnjenje. Konačna lista je objavljena bez izmjena.
Slična situacija se ponovila i mjesec dana kasnije. U martovskoj objavi greška je ostala ista, prigovor je ponovljen, ali odgovor ponovo nije stigao. Jedna od firmi odlučila je detaljnije istražiti gdje dolazi do zastoja.
Porezna uprava u Tuzli tvrdi da oni ne unose podatke, već da Federalna porezna uprava automatski povlači informacije. U Ministarstvu razvoja i poduzetništva kažu da oni podatke samo obrađuju, a odgovornost za tačnost leži na Poreznoj upravi FBiH. I tu nije kraj, iz Porezne uprave FBiH kažu da su za tačnost podataka nadležne niže organizacione jedinice: Porezna uprava Tuzla (koja kaže da nadležna nije), u kantonalnoj isto tako smatraju da nadležni nisu, jer oni su samo dio sistema za koji je nadležna Porezna uprava Federacije. Konačno, u Poreznoj upravi FBiH pak, priznaju da bi uzrok mogao biti u informatičkom odjelu, ali privrednici sa kojima kojima smo razgovarali potvrđuju da je ovaj sektor praktično nedostupan za kontakt.
Do daljenjeg pritužbe ostaju na „čekanju“
Rezultat je da se finansijska pomoć tehnički isplaćuje, ali se u brojnim slučajevima radi o pogrešnim iznosima, bez mehanizma za ispravku ili efikasnu komunikaciju. Subvencije postoje, sistem postoji, ali funkcioniše bez kontrole i bez odgovora na pritužbe onih kojima je pomoć i namijenjena.
Iako nema jasnog odgovora ko je odgovoran za greške u obračunu, jasno je da je sistem daleko od funkcionalnog. U narednom periodu očekuje se da institucije pronađu uzrok i otklone tehničke barijere koje poslodavce ostavljaju bez zaslužene podrške.
