Požar u Omišu, koji se velikom brzinom proširio tim područjem, značajno se razlikovao od većine požara otvorenog prostora kakvi se tokom ljetnih mjeseci bilježe u Dalmaciji, smatra Slobodan Kocijan, jedan od glavnih vještaka koji je učestvovao u istrazi Kornatske tragedije.
Kocijan je, govoreći za RTL Direkt, ocijenio da događaji na omiškom području ukazuju i na probleme u planiranju evakuacije stanovništva. Prema njegovim riječima, kvalitetniji i ranije provjeren plan omogućio bi brže reagovanje i jasnije definisane zadatke policije, vatrogasaca, hitne pomoći i drugih službi uključenih u zaštitu stanovništva.
Smatra da nije dovoljno imati plan evakuacije samo kao dokument, već da ga je potrebno redovno provjeravati kroz vježbe i prilagođavati promjenama na terenu. Isto vrijedi i za procjene ugroženosti od požara, posebno u područjima u kojima se povećava količina vegetacije ili se mijenjaju drugi faktori rizika.
Kocijan smatra i da je sistem ranog upozorenja trebalo aktivirati kako bi građani ranije dobili informaciju da napuste ugrožena područja. Čekanje do trenutka kada se vatra približi kućama, upozorio je, može dovesti do istovremenog izlaska velikog broja ljudi na ceste i stvaranja saobraćajnih gužvi upravo u trenutku kada je brzina presudna.
Govoreći o načinu na koji se požar u Omišu širio, Kocijan je naveo da je tome prethodio period u kojem je vegetacija intenzivno rasla, nakon čega je uslijedilo sušno vrijeme. Velika količina osušenog biljnog materijala postala je gorivo za vatru, dok je bura dodatno ubrzala njeno širenje. Takvo ponašanje požara, prema njegovoj procjeni, znatno je odstupalo od uobičajenih ljetnih požara na otvorenom.
Posebna pažnja sada je usmjerena na utvrđivanje mjesta na kojem je vatra izbila i mogućeg uzroka. Kocijan objašnjava da se nakon određivanja centra požara traže tragovi koji bi mogli pokazati da li je do zapaljenja došlo zbog tehničkog kvara, ljudske nepažnje ili namjernog djelovanja.
Ukoliko se isključe tehnički uzroci, poput električnih instalacija, rada mašina ili drugih mogućih izvora zapaljenja, istraga se usmjerava na ljudski faktor. Ipak, tek detaljna istraga može pokazati da li je riječ o nepažnji ili namjernom izazivanju požara.
Iskustvo s Kornata, gdje je u vatrogasnoj tragediji 2007. godine stradalo 12 vatrogasaca, razlog je zbog kojeg se Kocijan posebno bavio ponašanjem ekstremnih požara. Njegovo upozorenje nakon događaja u Omišu prvenstveno je usmjereno na važnost pravovremenog upozorenja i uvježbanih procedura, jer kod požara koji se šire velikom brzinom prostor za zakašnjelu reakciju gotovo da ne postoji.
