Rezultati mandata ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića obuhvataju nove energetske zakone, rast prihoda namjenske industrije i pokretanje velikih investicionih projekata, ali podaci iz energetskog i rudarskog sektora pokazuju da dio ključnih problema do kraja mandatnog perioda nije riješen.
Federalni ministar Vedran Lakić predstavio je u četvrtak u Sarajevu pregled rada resora kojim upravlja, navodeći deset usvojenih zakonskih rješenja, 1,161 milijardu KM mapiranih investicija, projekt pravedne tranzicije vrijedan 79,9 miliona eura te rast prihoda jezgre namjenske industrije na 554,1 milion KM.
Brojke koje je predstavio pokazuju konkretne pomake u više oblasti, ali ih je potrebno posmatrati i u širem kontekstu. Mapirane investicije, primjerice, ne predstavljaju istovremeno i realizovane investicije, dok je dio velikih projekata koje Ministarstvo navodi među rezultatima još u proceduri ili početnoj fazi provođenja.
Novi zakoni jesu jedan od konkretnijih rezultata
Lakić je kazao da je u oblasti energetike tokom mandata usvojeno pet novih zakona i pet izmjena postojećih propisa, te da je izdato 118 dozvola za solarne elektrane snage od najmanje jednog megavata.
Donošenje nove energetske legislative može se ubrojati među konkretnije rezultate mandata. Program rada Vlade Federacije BiH za period 2023–2026. upravo je održivi razvoj i transformaciju energetskog sektora postavio među važne pravce djelovanja Vlade.
Ipak, zakonodavni okvir sam po sebi ne znači da je transformacija energetskog sektora završena. Program rada za 2026. godinu i dalje među poslovima Federalnog ministarstva navodi donošenje Energetske strategije Federacije BiH za period 2025–2035. s projekcijom do 2055. godine, koja se još nalazi u proceduri, kao i nastavak restrukturiranja rudnika i pravedne tranzicije.
Na nivou Bosne i Hercegovine još nije završen ni Nacionalni energetski i klimatski plan, NECP. Sekretarijat Energetske zajednice je 19. juna 2026. uputio obrazloženi zahtjev Ministarskom vijeću zbog toga što BiH nije dostavila konačan plan. Riječ je o obavezi države i odgovornost se ne može pripisati samo Federalnom ministarstvu, ali taj podatak pokazuje da širi proces energetske tranzicije još nije završen.
Južna interkonekcija pomjerena s mrtve tačke, ali gasovod još nije izgrađen
Među rezultatima Lakić izdvaja i Južnu plinsku interkonekciju Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U ovom projektu tokom 2026. napravljen je značajan institucionalni pomak.
BiH i Hrvatska potpisale su 28. aprila međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda, a Vijeće ministara BiH je 30. jula utvrdilo prijedlog odluke o njegovoj ratifikaciji i proslijedilo ga Predsjedništvu BiH na nastavak procedure.
Zbog toga se može govoriti o tome da je projekat nakon dugogodišnjih zastoja značajno približen realizaciji, ali ne i da je realizovan. Gasovod još nije izgrađen, a do njegovog puštanja u funkciju predstoje daljnje pravne, investicione, tehničke i građevinske faze.
Dobit Elektroprivrede u 2026, ali iza nje teška 2025. godina
Lakić je kao pokazatelj stabilizacije elektroenergetskog sistema naveo rezultate dvije elektroprivrede u prvoj polovini ove godine. Prema podacima koje je predstavio, Elektroprivreda BiH ostvarila je 10,4 miliona KM, a Elektroprivreda HZ HB 27,2 miliona KM dobiti.
Pozitivan rezultat u prvih šest mjeseci 2026. predstavlja poboljšanje, posebno kada se uzme u obzir da je Elektroprivreda BiH prethodnu godinu završila sa gubitkom od 52,38 miliona KM.
U zvaničnom izvještaju kompanije navodi se da su na negativan rezultat 2025. značajno uticali nedostatak uglja i povećana kupovina električne energije na tržištu. Rudnici u sastavu Koncerna isporučili su oko 1,01 milion tona uglja manje od ugovorenih količina, što je smanjilo proizvodnju u termoelektranama.
Da problemi sa snabdijevanjem termoelektrana nisu u potpunosti otklonjeni pokazuje i odluka Vlade Federacije iz marta ove godine kojom je Elektroprivreda BiH zadužena da nabavi dodatnih 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane Kakanj.
Zbog toga dobit iz prve polovine 2026. jeste pozitivan signal, ali još nije dovoljna za ocjenu da su dugogodišnji problemi elektroenergetskog sistema i rudnika trajno riješeni.
U rudarstvo uloženi milioni, proizvodnja i dalje problem
Prema Lakićevim podacima, od 2023. do 2025. godine proizvedeno je 13,406 miliona tona uglja, dok su u rudarstvo tokom mandatnog perioda uložena 212 miliona KM. Najniža neto satnica rudarima od jula ove godine povećana je za 8,4 posto.
Ulaganja i povećanje primanja radnika predstavljaju mjerljive poteze, ali se stanje u rudnicima ne može ocjenjivati isključivo prema iznosu uloženog novca.
Problemi sa proizvodnjom, dugovima, nedovoljnim količinama uglja i restrukturiranjem pojedinih rudnika ostaju jedan od najvećih izazova resora. I samo Ministarstvo u svojim planovima za 2026. restrukturiranje rudnika i transformaciju rudarskih regija još vodi kao aktivan posao.
Pravedna tranzicija vrijedna 79,9 miliona eura tek treba dati rezultate na terenu
Kao važan rezultat mandata Lakić je izdvojio i 79,9 miliona eura za pravednu tranziciju rudarskih područja.
Riječ je o projektu koji se realizuje uz kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj, odnosno Svjetske banke, a obuhvata rudarska područja Kreke, Banovića i Zenice. Planirani su rekultivacija zemljišta, solarni kapaciteti, prekvalifikacija i zapošljavanje radnika te socijalno zbrinjavanje zaposlenih u procesu zatvaranja Rudnika Zenica.
To jeste konkretno osiguran finansijski okvir za veliki projekat, ali njegova realizacija tek traje. Federalno ministarstvo je u maju ove godine raspisivalo oglase za formiranje jedinice koja će upravljati implementacijom projekta, što pokazuje da će stvarni efekti ulaganja biti mjerljivi tek u narednim godinama.
Prema ranije objavljenom planu, provođenje projekta predviđeno je do 2030. godine.
Namjenska industrija bilježi snažan rast
Jedan od statistički najuvjerljivijih dijelova Lakićevog izvještaja odnosi se na namjensku industriju.
Prema podacima koje je iznio, prihodi jezgre namjenske industrije povećani su sa 270,6 miliona KM u 2022. na 554,1 milion KM u 2025. godini. Izvoz je u istom periodu povećan za 61 posto, dobit za 146 posto, a broj zaposlenih za 249.
Riječ je o snažnom rastu sektora, ali treba imati u vidu da poređenje počinje sa 2022. godinom, prije početka aktuelnog mandatnog perioda Vlade FBiH 2023–2026, pa se cjelokupan rast ne može automatski pripisati potezima sadašnjeg Ministarstva. Na rezultate kompanija uticali su njihovi poslovni potezi, postojeći ugovori i snažno povećanje međunarodne potražnje za proizvodima namjenske industrije.
Istovremeno, strateški dokument koji bi trebao definisati dugoročni razvoj ovog sektora kasnio je u odnosu na prvobitno planirane rokove. Vlada FBiH je još u novembru 2023. pokrenula izradu Strategije razvoja namjenske industrije, a Komisija imenovana u martu 2024. trebala je prijedlog završiti u roku od devet mjeseci.
Vlada je u januaru 2026. rok za izradu Strategije pomjerila na 30. juni ove godine.
Nova Željezara Zenica ostaje neriješen problem
Lakić se osvrnuo i na Novu Željezaru Zenica, navodeći da Federacija BiH sa osam posto vlasničkog udjela nema upravljačku kontrolu te da su privatizacija i prodaja većinskog udjela obavljene prije aktuelnog mandata.
Vlada je pokušala problem rješavati kroz Zakon o vanrednoj upravi, ali sud nije prihvatio prijedlog za otvaranje takvog postupka. Ministarstvo je 10. augusta saopćilo da će uložiti žalbu na prvostepeno rješenje i nastaviti tražiti model kojim bi se zaštitili radnici i proizvodnja.
To znači da se ova oblast ne može svrstati među završene rezultate mandata. Pitanja nastavka proizvodnje, radnog staža, naknada, prekvalifikacije i budućnosti radnika ostaju otvorena.
Brojke pokazuju pomake, ali ne i završen posao
Rezultati mandata Vedrana Lakića pokazuju da su u energetskom zakonodavstvu, pripremi velikih infrastrukturnih projekata i poslovanju namjenske industrije napravljeni značajni pomaci.
Istovremeno, nije moguće na osnovu predstavljenih brojki zaključiti da su svi ciljevi mandata ostvareni. Južna interkonekcija još nije izgrađena, pravedna tranzicija tek ulazi u praktičnu realizaciju, problemi rudnika ostaju izraženi, a dio strateških dokumenata i reformskih procesa nije završen.
Posebno je važno razlikovati realizovana ulaganja od „mapiranih investicija“ vrijednih 1,161 milijardu KM koje je Lakić predstavio. Sama činjenica da je određena investicija identificirana ili planirana ne znači da je taj novac već uložen niti da je projekat završen.
Bilans resora zato pokazuje i konkretne rezultate i procese koji su pomjereni s mrtve tačke, ali će se konačna ocjena njihovog efekta moći donositi tek prema tome koliko će započeti projekti biti provedeni i koliko će se promijeniti stanje u rudnicima, energetskom sistemu i industrijskim kompanijama.
