Saobraćajne nesreće u TK ponovo su u središtu pažnje nakon jutrošnje teške nesreće koja je potresla javnost i još jednom otvorila pitanje koliko su ceste na području kantona zaista sigurne i da li se iz dostupnih podataka išta uči.
Svaka velika nesreća na kratko zaustavi svakodnevne teme i skrene fokus na ono što se dešava na putevima, ali statistika pokazuje da se problem ne pojavljuje iznenada. Brojevi se gomilaju iz mjeseca u mjesec, a iza svakog evidentiranog sudara stoje stvarni ljudi, porodice i dugotrajne posljedice.
Vezana vijest
Teži udes u Tuzli, otežan saobraćaj
Zvanični podaci govore da su saobraćajne nesreće u Tuzlanskom kantonu tokom 2024. zabilježene u više od tri hiljade slučajeva. Registrovane su 3.144 nezgode, u kojima je 27 osoba izgubilo život, dok je više od 1.700 učesnika zadobilo teške ili lakše povrede. Posebno je važno da se najveći dio sudara dogodio u naseljenim mjestima, gdje su učesnici često i pješaci.
Podaci za period od januara do kraja augusta 2025. pokazuju da su saobraćajne nesreće u Tuzlanskom kantonu prešle broj od 1.660 registrovanih događaja, sa više od 1.100 povrijeđenih i 15 smrtno stradalih osoba. Taj odnos pokazuje da se gotovo svakodnevno bilježe sudari sa ozbiljnim posljedicama.
Zašto su saobraćajne nesreće u TK i dalje tako česte
Analize uzroka pokazuju da tehnička neispravnost vozila i stanje kolovoza jesu faktori, ali presudnu ulogu i dalje ima ljudsko ponašanje. U najvećem broju slučajeva kao uzrok se navodi greška vozača, neprilagođena brzina, pogrešna procjena, nepoštivanje prvenstva prolaza ili nedržanje potrebnog odstojanja.
Brzina se izdvaja kao najčešći pojedinačni rizik. Kada se vozi brže od uslova puta i saobraćaja, prostor za reakciju gotovo nestaje. U kombinaciji s korištenjem telefona tokom vožnje, umorom ili alkoholom, vjerovatnoća teških posljedica višestruko raste.
Saobraćajne nesreće u Tuzlanskom kantonu često su povezane i s vožnjom pod uticajem alkohola. I pored kontrola i kazni, taj obrazac se ponavlja. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o svjesnom preuzimanju rizika, ne o nepredvidivoj okolnosti.
Ko najčešće strada na cestama TK
Struktura stradalih iz godine u godinu pokazuje sličan raspored. Najviše je povrijeđenih među vozačima putničkih automobila, ali značajan broj čine i putnici te pješaci. U urbanim sredinama sudari često uključuju raskrsnice i pješačke prelaze, gdje i kratka nepažnja dovodi do teških posljedica.
Motociklisti i biciklisti spadaju u rizičnije kategorije jer nemaju zaštitu vozila. Kod njih i sudari pri manjim brzinama završavaju ozbiljnim povredama. Upravo zato se saobraćajne nesreće u Tuzlanskom kantonu ne mogu posmatrati samo kroz ukupan broj sudara, nego i kroz strukturu učesnika.
Razlike postoje i među lokalnim sredinama. Veći gradski centri i frekventne dionice imaju veći broj registrovanih nezgoda, ali ni lokalni putevi nisu bez rizika. Slijetanja s kolovoza i udari u prepreke česti su na manje uređenim pravcima.
Kontrole, kazne i pitanje prevencije
Broj saobraćajnih kontrola i prekršajnih naloga raste, ali same kazne očigledno ne mijenjaju dovoljno brzo navike u vožnji.
Zato se sve češće naglašava potreba stalne edukacije, od najranijeg uzrasta do dodatnih obuka za vozače. Uređenje infrastrukture, bolja signalizacija i smirivanje saobraćaja u naseljima mogu smanjiti rizik, ali ne mogu zamijeniti oprez.
Kada se saberu podaci za protekle dvije godine, jasno je da saobraćajne nesreće u Tuzlanskom kantonu nisu izdvojeni incidenti nego trajno sigurnosno pitanje. Svaka nova nesreća podsjeti koliko je granica između rutinske vožnje i tragedije tanka i koliko pažnje na cesti nikada nije višak.
