Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra, s ciljem podizanja svijesti o značaju mentalnog zdravlja i unapređenja podrške osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama.
Inicijativu za njegovo obilježavanje pokrenula je Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) 1992. godine, a od tada se ovaj datum obilježava širom svijeta kroz različite edukativne, preventivne i društveno angažovane aktivnosti.
Svjetska federacija za mentalno zdravlje osnovana je 1948. godine s misijom da promoviše mentalno blagostanje, unaprijedi prevenciju mentalnih i emocionalnih poremećaja te poboljša pristup liječenju i oporavku.
Prema podacima međunarodnih organizacija, svaka osma osoba na svijetu živi s nekim oblikom mentalnog poremećaja, što direktno utiče na kvalitet njihovog života, odnose s drugima i opće zdravstveno stanje.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja glasi „Pristup uslugama — mentalno zdravlje u kriznim situacijama i humanitarnim krizama“, a naglašava važnost uključivanja mentalnog zdravlja u odgovore zajednica pogođenih prirodnim katastrofama, oružanim sukobima i izbjegličkim krizama.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka peta osoba koja proživi humanitarnu krizu razvije određeni oblik mentalnog poremećaja.
Gotovo trećina pogođenih doživljava ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje, uključujući tjeskobu, depresiju, nesanicu, osjećaj beznađa i umor. Ove posljedice ne pogađaju samo pojedince, već i cijele zajednice, porodice i one koji su uključeni u pružanje pomoći.
Uprkos naporima međunarodnih institucija, stigma i diskriminacija prema osobama s mentalnim poteškoćama i dalje su prisutne u društvu, porodici, školama i na radnim mjestima. Takva okolina otežava proces oporavka i sprečava izgradnju inkluzivnih zajednica koje bi trebale pružiti podršku svima.
Pravo na očuvanje mentalnog zdravlja i zaštitu dostojanstva svake osobe zagarantovano je međunarodnim dokumentima, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (UDHR) i Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD), koji ističu jednakost, slobodu i pravo na dostojanstven život.
U Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji BiH, zakonska regulativa u oblasti mentalnog zdravlja unaprijeđena je reformama koje se provode posljednju deceniju, a značajan doprinos u tom procesu daju centri za mentalno zdravlje u lokalnim zajednicama.
Dom zdravlja Tuzla upriličio predavanje u povodu ovog dana
Tako je Dom zdravlja Tuzla i ove godine aktivno obilježio Svjetski dan mentalnog zdravlja kroz stručna predavanja i edukacije. Prisutnima se obratila prim. dr. Edina Teskeredžić, šefica Centra za mentalno zdravlje, koja je podsjetila na dosadašnje aktivnosti centra i naglasila važnost kontinuiranog rada na jačanju svijesti o mentalnom zdravlju.
Na temu ovogodišnjeg dana govorila je diplomirana socijalna radnica Samija Altumbabić, koja je u svom izlaganju istakla da krizne situacije, bilo da su prirodne ili društvene, ne ugrožavaju samo fizičku sigurnost ljudi, nego ostavljaju i duboke emocionalne i psihološke posljedice.
„Skoro svi koji prožive krizne situacije dožive osjećaje tuge, anksioznosti, nesigurnosti ili bijesa, a kod nekih se ti simptomi vremenom razviju u ozbiljnije poremećaje koji zahtijevaju stručnu pomoć“, istakla je Altumbabić.
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Domu zdravlja Tuzla imalo je za cilj osnaživanje svijesti o važnosti dostupnosti psihološke podrške, empatije i solidarnosti, posebno u vremenima kada su ljudi pogođeni krizama.
Na ovaj način, Dom zdravlja Tuzla još jednom je potvrdio svoju posvećenost promociji mentalnog zdravlja i jačanju zajednice kroz edukaciju, podršku i stručni pristup svakom pacijentu.
