Trgovska gora, lokacija na kojoj Hrvatska planira izgradnju centra za skladištenje radioaktivnog otpada, ponovo je u fokusu institucija Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom zadužuje federalna ministarstva i druge nadležne institucije da se uključe u procjenu mogućih posljedica ovog projekta. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma upozoravaju da BiH nije pravovremeno uključena u postupak te da postoje ozbiljne primjedbe na dokumentaciju koju priprema hrvatska strana.
Riječ je o projektu kojem se Bosna i Hercegovina protivi godinama, prvenstveno zbog blizine planiranog skladišta državnoj granici, rijeci Uni i naseljenim područjima. Posebnu zabrinutost izražavaju stanovnici Unsko-sanskog kantona i općina uz Unu, koji strahuju od mogućih dugoročnih posljedica po vodu, zemljište i zdravlje ljudi.
Nova odluka Vlade FBiH donesena je u utorak, 17. novembra, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma danas je objavilo informacije o dosadašnjem toku postupka i narednim koracima.
Zašto je Trgovska gora problem za Bosnu i Hercegovinu?
Hrvatska planira uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, u općini Dvor, nedaleko od granice s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o prostoru bivšeg vojnog skladišta na južnim obroncima Trgovske gore, a planirani projekt obuhvata površinu od približno 47,5 hektara.
Na toj lokaciji Hrvatska namjerava skladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i radioaktivni otpad nastao u zdravstvenim ustanovama, industriji i drugim djelatnostima na njenoj teritoriji.
Radioaktivni otpad sadrži materijale koji emituju zračenje i zbog toga zahtijevaju posebno pakovanje, kontrolu i uslove skladištenja. Nije riječ o istom nivou opasnosti kao kod visoko radioaktivnog istrošenog nuklearnog goriva, ali i ovakav otpad mora se zbrinjavati prema strogim sigurnosnim pravilima.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je sporan izbor lokacije. Čerkezovac se nalazi blizu rijeke Une, koja predstavlja važan prirodni resurs i izvor vode za lokalne zajednice. Prema ranijim podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, lokacija je udaljena oko 950 metara od Une, a teren se spušta prema teritoriji BiH.
Zbog toga institucije BiH traže detaljna istraživanja koja bi pokazala postoji li mogućnost da eventualno zagađenje, u slučaju nesreće ili problema sa skladištem, dospije u podzemne ili površinske vode.
BiH tvrdi da je prekasno uključena u donošenje odluka
Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na način na koji je Hrvatska uključila Bosnu i Hercegovinu u postupak procjene utjecaja projekta na okoliš.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u maju 2026. godine objavilo je informacije o početku postupka procjene utjecaja planiranog centra na okoliš. U junu je Bosni i Hercegovini dostavljena zvanična obavijest, uz pitanje želi li učestvovati u postupku kao susjedna država na koju bi projekt mogao utjecati.
BiH je potvrdila da želi učestvovati, ali je istovremeno ocijenila da je obavijest stigla prekasno i da dostavljena dokumentacija nije potpuna.
Problem je, prema obrazloženju bh. institucija, u tome što su istraživanja i pripreme studije trajali godinama, a Bosna i Hercegovina nije imala odgovarajući uvid u prikupljene podatke. Hrvatska je, kako navodi Federalno ministarstvo, uključila BiH tek kada se druge moguće lokacije više nisu razmatrale.
Sporan je i predloženi rok od 45 dana u kojem bi Bosna i Hercegovina trebala proučiti dokumentaciju, dostaviti primjedbe i provesti javne rasprave.
Bh. institucije smatraju da taj period nije dovoljan za ozbiljnu analizu tako složenog projekta, posebno jer je riječ o mogućim posljedicama koje bi se mogle osjećati i izvan granica Hrvatske.
Nedostaju podaci o vodi, zemljištu i mogućim rizicima
U informacijama koje je objavilo Federalno ministarstvo navodi se da su predstavnici Bosne i Hercegovine ukazali na nedostatke u dosadašnjim istraživanjima.
Posebno je istaknuto da hrvatska strana nije zatražila relevantne podatke koje su institucije BiH prikupile o izvorištima pitke vode, geološkom sastavu zemljišta i kretanju podzemnih voda u pograničnom području.
Drugim riječima, Bosna i Hercegovina smatra da se ne može pouzdano procijeniti eventualni utjecaj skladišta na njenu teritoriju ako se u istraživanjima ne koriste podaci s obje strane granice.
Dodatne primjedbe odnose se na geološka istraživanja koja su provedena 2022. godine, u vrijeme kada teren još nije bio u potpunosti deminiran.
Predstavnici BiH zatražili su da se prije upućivanja studije na javnu raspravu razmotre i naučni radovi domaćih stručnjaka koji su istraživali područje Trgovske gore.
Važno je naglasiti da ove primjedbe ne znače da je zagađenje već utvrđeno. Riječ je o zahtjevima da se potencijalni rizici detaljno ispitaju prije donošenja konačnih odluka.
Vlada FBiH traži uključivanje svih nadležnih institucija
Najnovija odluka Vlade Federacije BiH predstavlja pokušaj da se institucije organizovanije uključe u postupak koji vodi Hrvatska.
Na inicijativu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada FBiH je 17. novembra zadužila federalna ministarstva i druge institucije koje mogu doprinijeti zaštiti stanovništva i okoliša da pripreme stručna mišljenja, analize i primjedbe na studiju utjecaja na okoliš.
Od Vlade Unsko-sanskog kantona također je zatraženo da se uključi u aktivnosti, s obzirom na blizinu planirane lokacije i mogući utjecaj na stanovništvo tog područja.
Prikupljeni podaci trebali bi poslužiti kao osnova za zvanični odgovor Bosne i Hercegovine, ali i za eventualne pravne postupke pred međunarodnim institucijama ukoliko Hrvatska nastavi realizaciju projekta bez rješavanja otvorenih pitanja.
Bosna i Hercegovina već je ranije pokretala postupke pred međunarodnim tijelima, pozivajući se na konvencije koje regulišu zaštitu okoliša, pristup informacijama i prava susjednih država da učestvuju u odlučivanju o projektima koji mogu imati prekogranične posljedice.
Kada će javnost saznati šta piše u studiji?
Jedan od narednih važnih koraka jeste objavljivanje studije utjecaja na okoliš, dokumenta koji bi trebao sadržavati procjenu mogućih posljedica planiranog centra.
Studija treba razmotriti utjecaj na zemljište, vode, zrak, biljni i životinjski svijet te zdravlje stanovništva, uz predviđene mjere za sprečavanje ili smanjenje mogućih štetnih posljedica.
Nakon objavljivanja dokumentacije predviđen je postupak javne rasprave tokom kojeg zainteresovane institucije, stručnjaci i građani mogu dostavljati primjedbe.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma saopćilo je da se objavljivanje studije očekuje u naredna dva mjeseca te da će o tome obavijestiti javnost.
To će biti prilika da se konkretnije sagledaju planirane mjere zaštite, rezultati istraživanja i argumenti na osnovu kojih hrvatska strana procjenjuje sigurnost odabrane lokacije.

