U Sarajevu je 6. i 7. novembra održana konferencija „Mjere i strategije za poboljšanje kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine“, koju je organizovala Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish Environmental Protection Agency – EPA).
Cilj dvodnevnog skupa bio je razmjena znanja i primjera dobre prakse te jačanje saradnje između domaćih institucija, međunarodnih organizacija, kantonalnih i federalnih vlasti, akademske zajednice i stručnjaka iz oblasti zaštite okoliša.
Konferenciju je otvorio Kristian Silver iz Švedske agencije za zaštitu okoliša, koji je istakao da je u borbi protiv zagađenja zraka potreban zajednički i sistemski pristup.
Strategije, mjere i stanje kvaliteta zraka
U prvoj sesiji predstavljen je izvještaj „Strategije i mjere za poboljšanje kvaliteta zraka“, koji je izložio Kristian Silver. U izvještaju su obuhvaćene sektorske mjere — od grijanja i transporta do industrije — uz primjere iz regije, poput zamjene tradicionalnih sistema grijanja toplotnim pumpama i modernizacije javnog prevoza. Naglašena je i važnost komunikacije i podizanja svijesti građana, uz kampanje iz BiH i Sjeverne Makedonije.
U drugoj sesiji, pod nazivom „Stanje kvaliteta zraka u Federaciji BiH, uključujući monitoring kvaliteta zraka“, govorio je Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
„Kvalitet zraka u našim gradovima zavisi od više faktora – geografskih, antropogenih i infrastrukturnih. Zagađenje zraka nije samo tehničko, već i društveno pitanje koje zahtijeva planiranje, ulaganja i odgovornost na svim nivoima vlasti“, rekao je Krečinić.
On je upozorio da su već na početku sezone grijanja na nekim lokacijama zabilježene koncentracije SO₂ slične onima tokom poznatog londonskog smoga iz 1952. godine.
Iskustva kantona i projekti poboljšanja zraka
Posebna sesija bila je posvećena Akcionim planovima zaštite zraka i primjerima iz Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Kantona Sarajevo.
Na panelu „Izazovi i odluke – perspektive donosilaca politika“ učestvovali su:
Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK,
Adnan Šabani, ministar prostornog uređenja, prometa i okoliša ZDK,
Zijada Krvavac, pomoćnica ministra u Centru za upravljanje kvalitetom zraka KS.
Ministar Šabani je predstavio Projekat poboljšanja kvaliteta zraka u BiH, koji se finansira zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u vrijednosti od 46,1 milion eura, od čega 8 miliona eura pripada ZDK-u.
„Ovo je strateški projekat koji će omogućiti modernizaciju sistema za praćenje kvaliteta zraka, kao i konkretne intervencije – od zamjene sistema grijanja do energetske obnove domaćinstava. Naš cilj je dugoročno smanjenje emisija i stvaranje zdravijeg okruženja“, izjavio je Šabani.
Ministrica Ajšić je istakla da je u Tuzlanskom kantonu uloženo 40 miliona KM u projekte poboljšanja kvaliteta zraka i energetsku efikasnost, uključujući rekonstrukciju 170 javnih objekata. Također je ukazala na potrebu za većim brojem ekoloških inspektora.
Iskustva Evropske unije i alati za praćenje zraka
Drugog dana konferencije učesnici su se upoznali s pristupima i alatima koji se koriste u državama članicama Evropske unije. Predstavljene su teme poput:
„Planovi kvaliteta zraka“ (Christian Nagl, UBA Beč)
„Kodeks dobre prakse za gradove“ (Silvia Moroni, AMAT Milano)
„Princip u četiri koraka za odabir pravih mjera“ (Henrik Larsson, Švedska EPA)
„Podaci o kvalitetu zraka iz općina kroz inicijativu Clean Air Regions“ (Peter Vajda, Daniel Theuer)
„Korištenje inventara emisija za odabir mjera“ (Daniel Montecinos, Švedski meteorološki institut)
„Registar emisija i informacioni sistem o zagađivačima u Kantonu Sarajevo“ (Ismar Jamaković, Ceteor/UNDP)
„Interventne mjere tokom epizoda zagađenja zraka“ (Tim za provedbu mjera, KS).
Uticaj na zdravlje djece i zaključci konferencije
Posebna sesija koju je organizovao UNICEF BiH, pod nazivom „Uticaj zagađenja zraka na zdravlje djece“, istakla je važnost zaštite najmlađih i najosjetljivijih grupa. Predstavnica UNICEF-a, Amila Madžak, naglasila je potrebu da se javne politike više fokusiraju na djecu koja su posebno pogođena posljedicama zagađenja.
Konferencija je zaključena zajedničkim stavom da poboljšanje kvaliteta zraka nije izolovan projekat, već stalan proces koji zahtijeva sistemsku saradnju, strateško planiranje i kontinuirana ulaganja.
Učesnici su se saglasili da svaka provedena mjera – od modernizacije grijanja do edukacije građana – predstavlja korak ka čistijem zraku, zdravijem okolišu i održivoj budućnosti.
