Građani Hrvatske danas izlaze na izbore kako bi izabrali novu lokalnu predstavničku i izvršnu vlast za mandat od četiri godine.
Posebna pažnja javnosti usmjerena je na tri najveća grada, Zagreb, Rijeku i Split, gdje se s velikim interesovanjem očekuju rezultati izbora.
U Zagrebu, gdje se bira 49 članova Gradske skupštine, takmiči se 12 listi. Rijeka i Split, svaki sa po 31 vijećnikom u gradskim vijećima, imaju sedam, odnosno devet prijavljenih listi. U trci za gradonačelničke pozicije je sedam kandidata u Zagrebu, dok ih je po šest u Rijeci i Splitu.
Pored ova tri grada, interes birača i političke javnosti usmjeren je i na rezultate u Zadru, Puli, Varaždinu, Dubrovniku, kao i u manjim sredinama poput Gospića, Sinja, Metkovića i Samobora.
Nedjeljni izbori također će dati odgovor na pitanje koje će političke stranke preuzeti vlast u hrvatskim županijama i hoće li doći do promjena u odnosu snaga u odnosu na prethodne izbore iz 2021. godine.
Ukupno 3,5 miliona građana ima pravo glasa, a za funkcije u lokalnoj upravi takmiči se 31.082 kandidata. Među glasačima je i 297 državljana drugih zemalja članica Evropske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj, te takođe imaju pravo da učestvuju u izboru lokalne vlasti.
Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati, a do njihovog zatvaranja važit će izborna šutnja koja je započela u petak. Građani će moći glasati na ukupno 6.600 lokacija širom zemlje.
U nekim jedinicama lokalne samouprave, izbori su već praktično završeni – u sedam gradova i 112 općina nije bilo protukandidata, pa su gradonačelnici i načelnici već poznati. Isto važi za 35 općinskih vijeća, gdje je kandidirana samo po jedna lista.
Lokalni izbori, zbog svoje složenosti i obima, važe za jedne od najzahtjevnijih kada je riječ o organizaciji. To potvrđuje i podatak da je za ovu priliku odštampano gotovo 13 miliona glasačkih listića – više nego trostruko u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, kada ih je bilo 3,6 miliona.
