Analiza pravnih slučajeva klevete u Bosni i Hercegovini od 2020. do 2025. godine i problem strateških tužbi protiv javnog učešća, poznatih kao SLAPP tužbe, bile su glavne teme konferencije održane u Sarajevu, koja je okupila predstavnike pravosuđa, medijske zajednice i međunarodnih organizacija.
Zamjenik šefice Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Vahagn Muradyan istaknuo je da je današnji događaj prilika za razgovor o slobodi medija i ulozi Vijeća Evrope u zaštiti novinara od zloupotreba sudskih postupaka.
– Današnji događaj je prilika za razgovor o slobodi medija i načinu na koji Vijeće Evrope, medijski profesionalci i profesionalci u pravnoj profesiji tretiraju pitanje klevete i SLAPP tužbi odnosno strateških tužbi u svrhu suzbijanja slobode medija – rekao je Muradyan, podsjećajući da Vijeće Evrope koristi dva okvira u toj oblasti – precedentno pravo koje proizlazi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporuke Komiteta ministara o SLAPP tužbama.
Dodao je da je konačni cilj svih aktivnosti Vijeća Evrope osigurati zaštitu novinarima i jačanje saradnje u unapređenju ljudskih prava u BiH.
Službenik za pitanja osnovnih sloboda u misiji OSCE-a u BiH Igor Ličina kazao je da OSCE ima razrađenu metodologiju za praćenje slučajeva klevete, posebno krivičnih predmeta koji su ponovo uvedeni u zakonodavstvo Republike Srpske.
– Moja namjera je da u jednoj mjeri predstavim te brojke, ima ih nekoliko stotina. Dobra okolnosti u tome jeste da je značajan broj tih predmeta odbačen već u ranoj fazi, prije podizanja optužnice. Zasad imamo samo jednu potvrđenu optužnicu, nije bio novinar. Naravno, nama su u posebnom fokusu krivične prijave protiv novinara, branitelja ljudskih prava – rekao je Ličina.
On je podsjetio da međunarodne organizacije, uključujući OSCE, Vijeće Evrope, EU i UN, zagovaraju dekriminalizaciju klevete, jer niko ne bi trebao biti krivično gonjen zbog izgovorene ili napisane riječi.
– To je Bosna i Hercegovina napravila još davno, bila je prva zemlja u ovom dijelu Evrope koja je dekriminalizovala klevetu još prije više od 20 godina. Tako da smo svi doživjeli povratak krivičnog djela klevete kao veliki korak unazad – naglasio je.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić upozorila je da je efekat kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj već vidljiv kroz samocenzuru među novinarima.
– Mislim da bez obzira što nemamo veliki broj krivičnih prijava za klevetu, postignut je efekt utišavanja novinara u Republici Srpskoj i u drugom dijelu BiH, budući da se taj zakon ne odnosi samo na teritorij Republike Srpske već na cijelu BiH – kazala je Rudić.
Navela je da trenutno postoji oko 200 krivičnih prijava u RS, od čega se manji broj odnosi na novinare, a veći na aktiviste civilnog društva, političke protivnike i građane.
– To jeste veliki broj, to jeste jedna vrsta institucionalnog pritiska, ali s druge strane postoji mogućnost da se borimo s tim. Dok god postoji zakonska mogućnost, mi trebamo na tome raditi – poručila je.
Rudić je istaknula i da raste broj građanskih tužbi za klevetu, ali i pritisaka na novinare putem društvenih mreža i advokatskih zahtjeva za uklanjanje sadržaja prije pokretanja tužbi.
– Problem je što se sad sve to, što se procesuiralo kroz građanske tužbe za klevetu, preselilo na društvene mreže tako da veliki broj političara optužuje novinare za klevetu na društvenim mrežama, bez ikakvih sudskih odluka – rekla je Rudić.
Dodala je da su pojedine sudije u BiH počele primjenjivati praksu Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH koje idu u prilog slobodi izražavanja i zaštiti novinara.
Konferenciju pod nazivom „Kleveta u Bosni i Hercegovini – Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija“ organizovalo je Vijeće Evrope u okviru projekata „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini (PRO-FREX)“ i „Jačanje institucionalnih kapaciteta u oblasti slobode izražavanja i informisanja (EFEx)“. Projekti se realizuju uz podršku Evropske unije i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
