U Srebrenici je danas održana konferencija pod nazivom „Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja“, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Kako su naveli organizatori, cilj konferencije bio je očuvanje kulture sjećanja, dokumentovanje činjenica i ukazivanje na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Uprkos obećanju generala Philippea Morillona, komandanta snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjene nacije zaštititi Srebrenicu, 12. aprila 1993. godine izvršen je artiljerijski napad na grad, tokom kojeg je na školskom igralištu ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao.
Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica dr. Emir Suljagić i direktor Instituta dr. Muamer Džananović.
U svom obraćanju dr. Suljagić ukazao je na širi značaj ovog zločina i izostanak pravde.
„Zločin od 12. aprila 1993. godine u velikoj mjeri je definisao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavljanje sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Međutim, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinioce zločina. Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još uvijek nema pravosudnog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da konačno pristupe ovom pitanju s odgovornošću i integritetom koji žrtve zaslužuju. Istovremeno, želim najaviti da će Memorijalni centar Srebrenica, u saradnji s Institutom, uskoro započeti sveobuhvatan naučno-istraživački projekat s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu“, kazao je Suljagić.
Direktor Instituta dr. Muamer Džananović naglasio je važnost institucionalne saradnje i sistematičnog pristupa suočavanju s prošlošću.
„Institucionalna saradnja Memorijalnog centra i Instituta važan je doprinos sistematičnijem i odgovornijem pristupu suočavanju s prošlošću. Međutim, to je samo jedan korak, neophodan je kontinuiran rad zasnovan na provjerenim činjenicama, dokumentima i svjedočenjima, uz razumijevanje šireg konteksta zločina“, istakao je Džananović.
On je posebno ukazao na okolnosti u kojima je zločin počinjen, podsjećajući na pad okolnih enklava poput Kamenice, Cerske i Konjević-Polja, dolazak velikog broja protjeranih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije proglašenja Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija.
Prema njegovim riječima, činjenica da ovaj zločin do danas nije dobio sudski epilog ne predstavlja samo pravni, nego i ozbiljan društveni izazov, jer ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju.
U okviru programa prikazano je videosvjedočenje preživjelih, nakon čega su održana dva panela.
Prvi panel bio je posvećen svjedočenjima preživjelih i članova porodica žrtava, a učesnici su bili Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić, koji su govorili o ubistvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.
Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali historijski, pravni i društveni kontekst zločina. Učesnici su bili viši naučni saradnici Instituta dr. Merisa Karović-Babić, dr. Amir Kliko i dr. Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.
Na konferenciji je zaključeno da je neophodno nastaviti sistematski rad na dokumentovanju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i revizionizmu, kako bi ovakvi zločini bili trajno zapamćeni i adekvatno razumljeni.
Memorijalni centar Srebrenica najavio je nastavak aktivnosti usmjerenih na očuvanje istine, edukaciju i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti.
