Muftijstvo tuzlansko i Behram-begova medresa obilježavaju 80 godina od smrti hafiza dr. Salih-ef. Sivčevića, istaknutog alima i pedagoga Behram-begove medrese u Tuzli.
Kako je kazao Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog, djelo hafiza Sivčevića primjer je plemenitog i vrijednog rada na korist svim članovima društva, prenosi MINA.
– Hafiz Sivčević, rođen je 1885. godine u Vražićima, općina Čelić, kao najmlađe dijete Abdulkerima i Begije Kovačević. Potječe iz bogate zemljoradničke porodice. Završio je Čačak-medresu u Brčkom, a zatim odlazi na školovanje u Istanbul gdje je 17 godina studirao islamske nauke. I pored primamljivih ponuda za visoke vjerske funkcije u Turskoj, ispunjen nostalgijom za rodnim krajem, vraća se u Bosnu – naveo je Husić.
Sivčević je posebno značajnu ulogu imao u Behram-begovoj medresi. Naime, za upravitelja ove ustanove postavljen je 1922. godine, a odmah je pokazao upornost, znanje i savjesnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni.
– Došavši u Medresu, zatekao je u njoj organizaciju i sistem obrazovanja uobičajen u tadašnjim medresama. Uvidjevši da opada broj učenika upisanih u ovu školu, inspirisan reformatorskim idejama školskog sistema koje je imao priliku vidjeti u Turskoj, potrebama i saznanjima o novom tipu obrazovanja učenika, kako u vjerskim tako i svjetovnim disciplinama, odlučio se na široku reformu Medrese – naglasio je Husić.
Proveo je niz reformi koje su imale za cilj modernizaciju i poboljšanje rada ove škole, pokreće obnavljanje zgrade Medrese što je rezultiralo i povećanjem smještajnih kapaciteta, odnosno uvođenjem internata za učenike, u nastavni program uvodi svjetovne predmete, a u internat propise i pravila, formira savremenu biblioteku te poduzima i niz drugih promjena. Ovaj način rada se u Behram-begovoj medresi primjenjivao sve do prekida njenog rada 15. januara 1949. godine. Pored aktivnosti na reformi Medrese i izvođenja nastave iz arapskog, turskog jezika i vjerskih nauka, bio je aktivan i na širem vjerskom obrazovanju stanovništva, ističe Husić.
– Pratio ga je glas principijelnog, odgovornog i odvažnog rukovodica, ali i strogog i nepopustljivog pedagoga koji je mnogo ulagao u vjerski odgoj učenika – kazao je Husić.
Hafiz Salih-ef. Sivčević preminuo je u Tuzli, 28. marta 1943. godine.
Muftijstvo tuzlansko i Behram-begova medresa će povodom 80 godina od smrti hafiza Sivčevića sutra, 21. decembra, u Amfiteatru Behram-begove medrese u 17.00 sati, organizirati kolokvij “Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević – istaknuti alim i pedagog (1885-1943)”.
Na skupu će se obratiti muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, a o ovom istaknutom alimu govorit će: hafiz Nedžad Vehabović (Život i djelo hafiza dr. Salih-ef. Sivčevića), dr. Sead Seljubac (Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević i reforme Medrese) i prof. dr. Izet Šabotić (Društvene okolnosti u kojima je živio i djelovao hafiz dr. Salih-ef. Sivčević), javlja MINA.
