Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su desetine zračnih napada na Iran tokom izraelsko-američkog rata protiv Islamske Republike, objavio je u petak The Wall Street Journal, navodeći da je uloga Abu Dhabija u sukobu bila znatno dublja i počela ranije nego što je to do sada bilo poznato.
Pozivajući se na osobe upoznate sa slučajem, list piše da su UAE napade pokrenuli već u prvim danima sukoba, te da su vojne operacije nastavili i nakon što je u aprilu proglašen prekid vatre.
Prema izvještaju, Abu Dhabi je u praksi djelovao zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom kao treći učesnik vojne kampanje protiv Irana.
Napadi su, kako se navodi, bili koordinirani s Washingtonom i Izraelom, koji su pružali obavještajnu podršku. Među metama su bile lokacije na ostrvima Qeshm i Abu Musa u Hormuškom moreuzu, Bandar Abbas, naftna rafinerija na ostrvu Lavan, kao i petrohemijski kompleks Asaluyeh.
Dio napada bio je usmjeren na iransku energetsku infrastrukturu. Jedan od udara na kompleks Asaluyeh, koji je navodno izveden u koordinaciji s Izraelom, izazvao je međunarodne osude, nakon čega je Washington pozvao Izrael da obustavi napade na energetske objekte.
Prije početka sukoba, zaljevske države javno su tvrdile da neće dozvoliti korištenje svoje teritorije ili zračnog prostora za vojne akcije protiv Irana. Međutim, izvještaj The Wall Street Journala sugeriše da je Abu Dhabi od tog stava odustao već na početku rata.
Iran je, prema navodima iz izvještaja, odgovorio napadima na zaljevske gradove, aerodrome i energetsku infrastrukturu, koristeći projektile i dronove, s ciljem povećanja cijene vojne kampanje. UAE su pretrpjeli najveći dio tih napada, a na tu zemlju ispaljeno je više od 2.800 projektila i dronova.
Učešće UAE-a, prema pisanju lista, dodatno je produbilo podjele među zaljevskim državama. Saudijska Arabija se, kako se navodi, početkom aprila privatno žalila Sjedinjenim Američkim Državama da emiratski napadi mogu izazvati iransku odmazdu na regionalna energetska postrojenja, što bi moglo poremetiti tržišta nafte i ugroziti globalnu ekonomiju.
Saudijski zvaničnici navodno su vršili pritisak na Washington da utiče na Abu Dhabi kako bi obustavio vojne operacije i podržao diplomatske napore.
Sukob je, prema navodima The Wall Street Journala, pokazao i tenzije među liderima zaljevskih država. Zvaničnici iz regiona, koje citira list, navode da je predsjednik UAE-a šeik Mohamed bin Zayed bio frustriran saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom nakon što je Rijad odbio pridružiti se koordiniranoj vojnoj akciji protiv Irana.
Razmjeri iranske odmazde odrazili su se i na ekonomiju UAE-a. Poremećen je zračni saobraćaj, smanjeni su prihodi od turizma, a nestabilnost je zahvatila i tržište nekretnina. Kompanije su najavile prisilne odmore i otpuštanja radnika, dok su se posljedice sukoba širile kroz ključne sektore privrede.
Do kraja aprila s tržišne kapitalizacije berzi u Dubaiju i Abu Dhabiju izbrisano je više od 120 milijardi dolara, dok je otkazano više od 18.400 letova.
