Zajedničke mjere za Modrac našle su se u središtu okruglog stola posvećenog problemu cvjetanja jezera i potrebi da se dugogodišnje zanemarivanje zamijeni koordinisanim radom nadležnih institucija. Skup je održan u okviru projekta unapređenja kvaliteta voda na akumulacijama Jablanica i Modrac, koji finansira Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Prvi koraci najavljeni
Stručni timovi uključeni u projekat koji se tiče zaštite i očuvanja jezera Modrac od štetnih uticaja, ističu da je Modrac jedan od primjera dugogodišnjeg zanemarivanja i da bez zajedničkog angažmana svih nadležnih nivoa vlasti neće biti suštinskog napretka. Tokom okruglog stola predstavljeni su i prvi objedinjeni podaci prikupljeni kroz projekat Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a koji otvaraju prostor za izradu mjera koje bi po prvi put na sistematičan način uvezale institucije, lokalne zajednice i nauku.
„Mi upravo idemo u tom pravcu gdje će određena udruženja koja se bave zaštitom životne sredine, akademska zajednica, lokalne zajednice, institucije, zavodi, svi oni, ministarstva, posebno ovdje moram istaknuti ministarstva, jer zakon i propisi koji oni donese jako su bitni za sprovođenje ovih mjera koje ćemo mi, nadam se, poslije dužeg vremena gdje prvi put radimo onako sistematično donijeti određene mjere u cilju zaštite jezera Modrac.“ – ističe dr.sc. Isat Skenderović, dekan PMF-a UNTZ.
Ministarstvo je u ovom periodu uspjelo da prikupi i objedini informacije koje su, kako je istaknuto, bile zapanjujuće za sve uključene institucije, jer je potvrđeno da se fekalne kanalizacijske vode bez ikakve kontrole ulivaju u akumulaciju, dok se na terenu bilježe i posljedice rudničkih i drugih aktivnosti na koje kantonalni nivo ne može samostalno uticati, što dodatno naglašava potrebu za snažnijom saradnjom sa federalnim institucijama i inspekcijskim organima.
„I zaista te prije svega informacije su bile zapanjujuće za sve institucije u smislu fekalnih kanalizacionih sistema koji ne postoje oko akumulacije jezera Modrac, koji se direktno ulijevaju u akumulaciju i samim time služe za onečešćenje naše divne akumulacije pa od daljnih aktivnosti poput naših rudnika.“– dodaje Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Naučna zajednica podsjeća da se posljedice jasno vide na terenu. Povećano cvjetanje mikroorganizama, povlačenje vodene mase i smanjenje ukupne površine jezera potvrđuju da Modrac gubi svoju ekološku stabilnost, a da pritisak čovjeka postaje sve izraženiji.
„Ako pogledamo kako izgleda jezero Modrac nama jasno govori. Vidite, veliki su pritisci koji potiču prije svega od čovjeka. Taj antropogeniji faktor je izrazito izražen, gdje imamo bojanje cijanovakterija na ovom području, posebno ako sagledamo ušće rijeke, turi, spreče, a i prema kiseljaku da sve više uzimaju maha da se jezero povlači i ukupna površina jezera se smanjuje.“ – dr. sc. Isat Skenderović, dekan PMF-a UNTZ
Stanje Modraca ponovo je otvorilo pitanje dugoročne zaštite i načina na koji se može uspostaviti ravnoteža između potreba lokalnih zajednica i očuvanja akumulacije. Učesnici okruglog stola poručuju da predstoji zahtjevan proces u kojem će jedino zajednička odgovornost dati rezultate, dok će prvi naredni koraci pokazati koliko je sistem spreman da ovaj problem konačno počne rješavati.d
