Godine 2014. najniža penzija u Federaciji BiH iznosila je 326 konvertibilnih maraka. I nije se mijenjala godinama. Od 2014. do 2017. iznos je ostao isti. Penzioneri su mjesecima čekali isplate, protestovali pred institucijama, a sistem je bio na ivici finansijske nestabilnosti. Zavod PIO/MIO tada je bio van trezorskog poslovanja, bez jasnog mehanizma usklađivanja i bez garancije redovne isplate.

Evo kako je mijenjan penzioni sistem. Promjene su počele 2018. godine. Tada je usvojen novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je donio formulu za usklađivanje penzija, 50% rast BDP-a i 50% rast troškova života. Uvedena su redovna godišnja usklađivanja. Minimalna penzija porasla je s 326 KM na 359 KM.

Dodatna stabilizacija sistema desila se 2020. godine prelaskom Zavoda PIO/MIO na budžetski način poslovanja. Od tada minimalna penzija konstantno raste. U 2022. godini iznosila je 424 KM, godinu kasnije 495 KM, a u 2024. godini dostiže 583 KM. Danas, 2025. godine, najniža penzija u Federaciji BiH iznosi 599 KM.

U istom periodu, broj korisnika penzija u Federaciji porastao je na 458.152, dok broj aktivnih osiguranika iznosi manje od 535.000. To znači da imamo odnos od svega 1,2 radnika na jednog penzionera, što je daleko ispod održivog nivoa od 2:1. Posebno zabrinjava što 62% svih penzionera prima upravo minimalnu penziju.

Poredeći podatke o prosječnoj plati, 2014. godine ona je iznosila oko 830 KM, a minimalna penzija činila je 39,3% tog iznosa. Danas, s prosječnom platom od oko 1.373 KM, minimalna penzija pokriva 43,6% prosječne plate.

Pitanje koje sada sebi postavljamo: jesmo li bolje živjeli 2014. s minimalnom penzijom od 326 KM i nižim životnim troškovima ili danas sa 599 KM, ali i mnogo većim cijenama hrane, lijekova, komunalija i energenata?

Isplata julske penzije sa dodacima, evo iznosa koje će penzioneri dobiti