Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine posljednjih godina odlazi u Srbiju kako bi kupio lijekove po nižim cijenama. Razlike su ponekad toliko izražene da se ušteda osjeti već pri jednoj kupovini, a kod onih koji redovno koriste terapiju razlika se mjeri desetinama maraka mjesečno. Pitanje zbog čega su lijekovi u BiH skuplji odavno je tema javnih rasprava, a odgovor se krije u kombinaciji poreza, marži i načina na koji se formiraju cijene.
Razlike u porezima i regulaciji direktno utiču na cijene lijekova, zbog čega sve više građana Bosne i Hercegovine lijekove kupuje u Srbiji.
U Srbiji je stopa poreza na dodatu vrijednost na lijekove 10 posto, dok je u Bosni i Hercegovini jedinstvena stopa PDV-a 17 posto za sve proizvode, uključujući i lijekove. Veća porezna stopa automatski podiže konačnu cijenu, pa pacijenti u BiH plaćaju više za iste proizvode nego kupci preko granice.
Za one koji redovno koriste terapije, čak i manja razlika u cijeni može značiti značajnu mjesečnu uštedu. Zato mnogi, posebno iz pograničnih područja, lijekove nabavljaju u apotekama u Srbiji, gdje su isti proizvodi osjetno povoljniji.
Regulisane marže i kontrola cijena
Još jedan važan razlog nižih cijena u Srbiji je stroža kontrola marži.
Tamo su veleprodajne i apotekarske marže jasno ograničene, što sprječava da cijena lijeka previše poraste do krajnjeg kupca. U BiH su marže veće, a propisi različiti od entiteta do entiteta.
U Federaciji BiH maloprodajne marže mogu ići i do 25 posto, dok su u Republici Srpskoj nešto niže, ali i dalje veće nego u Srbiji.
Uz to, u BiH se maksimalna cijena određuje prema pravilniku Agencije za lijekove i medicinska sredstva, uz poređenje sa referentnim državama među kojima je i Srbija. Ipak, sam model ne garantuje niže cijene, jer su ulazni troškovi, porezi i logistika veći nego kod susjeda.
Kupovina lijekova preko granice postala navika
Zbog svega navedenog, odlazak po lijekove u Srbiju za mnoge bh građane postao je način da smanje troškove liječenja i da dođu do terapije po prihvatljivijoj cijeni.
Razlika u PDV-u, kontrolisane marže i povoljniji sistem formiranja cijena stvorili su tržište koje građanima BiH izgleda dostupnije i pravednije.
Za pacijente koji žive uz granicu, ta praksa već odavno nije izuzetak, nego svakodnevna potreba. Cijene lijekova tako su postale ne samo ekonomsko, već i socijalno pitanje, koje pokazuje koliko sistemska pravila mogu uticati na zdravlje i standard građana.
