Odluka da za nastup regionalne zvijezde Severine tokom dočeka Nove 2027. godine u Tuzli bude izdvojeno 230.000 KM bez PDV-a izazvala je brojne reakcije javnosti. Dok jedni smatraju da je riječ o previsokom iznosu koji bi mogao biti usmjeren u druge svrhe, drugi podsjećaju da veliki novogodišnji koncerti nisu samo trošak nego i investicija koja može donijeti značajne ekonomske efekte.
Iskustva brojnih gradova u regiji pokazuju da veliki javni koncerti često generiraju višestruko veći promet od iznosa koji lokalne zajednice izdvoje za organizaciju.
Kada poznati izvođač privuče desetine hiljada ljudi na gradski trg, koristi ne ostvaruju samo organizatori događaja. Najveći dio novca završava kod ugostitelja, trgovaca, taksi prijevoznika, vlasnika smještajnih kapaciteta i brojnih drugih lokalnih privrednika.
U slučaju Tuzle, koja tradicionalno privlači veliki broj posjetilaca iz cijelog Tuzlanskog kantona, ali i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, očekuje se da će novogodišnja noć donijeti povećanu potrošnju u restoranima, kafićima, hotelima, privatnom smještaju i trgovinama.
Ako samo nekoliko hiljada gostiju iz drugih gradova tokom jednog dana potroši između 50 i 100 KM po osobi na hranu, piće, prijevoz i druge usluge, ukupan promet može dostići nekoliko stotina hiljada maraka. U takvim okolnostima iznos uložen u koncert počinje se posmatrati kao marketinška investicija koja generira dodatnu ekonomsku aktivnost.
Potpisan ugovor za doček Nove 2027. godine u Tuzli, poznato i ko će nastupiti
Posebno važan faktor je promocija grada. Fotografije i snimci s velikih koncerata nerijetko završavaju u regionalnim medijima, na društvenim mrežama i turističkim platformama, što gradu donosi publicitet koji bi kroz klasične marketinške kampanje često koštao mnogo više.
Sličnu logiku posljednjih godina primjenjuju brojni gradovi u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, gdje lokalne vlasti otvoreno ističu da novogodišnji koncerti nisu samo zabavni sadržaj nego alat za razvoj turizma i jačanje lokalne ekonomije.
Naravno, ostaje pitanje koliki će stvarni efekti biti u Tuzli i da li će opravdati uloženi novac. Odgovor će dati podaci o posjećenosti, prometu ugostiteljskih objekata, popunjenosti smještajnih kapaciteta i ukupnoj potrošnji tokom prazničnih dana.
Jedno je sigurno, rasprava o tome da li je 230.000 KM mnogo ili malo neće se voditi samo kroz cijenu Severininog nastupa. Pravo pitanje je koliko će novca nakon novogodišnje noći ostati u kasama lokalnih privrednika i koliko će se tog novca kroz poreze, doprinose i druge prihode indirektno vratiti zajednici.
Upravo zbog toga ekonomisti ovakve događaje često ne posmatraju kao običan trošak, nego kao investiciju čija se vrijednost mjeri ukupnim efektima koje ostavlja na gradsku ekonomiju.
