Ustavni sud BiH odlučio je da su odredbe Krivičnog zakona BiH koje propisuju odgovornost za nepoštivanje odluka Visokog predstavnika u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Riječ je o predmetu U-43/25, koji su pokrenula 32 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Oni su od Ustavnog suda tražili da ocijeni ustavnost člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i člana Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim je ova odredba uvedena.
Ovaj član zakona odnosi se na službene i odgovorne osobe koje ne primijene, ne provedu, ne izvrše ili na drugi način ne poštuju odluku Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Također se odnosi i na one koji spriječe ili ometaju provođenje takvih odluka.
Šta odluka Ustavnog suda BiH znači u praksi?
Jednostavno rečeno, Ustavni sud BiH je potvrdio da ova zakonska odredba ostaje na snazi. To znači da se nepoštivanje odluka Visokog predstavnika i dalje može tretirati kao krivično djelo, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi.
Sud je ocijenio da su osporene odredbe dovoljno jasne i predvidljive, te da imaju legitiman cilj. Kako je navedeno u saopćenju, njihova svrha je zaštita vladavine prava i funkcionisanja pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Ova odluka važna je i zbog toga što se član 203a. Krivičnog zakona BiH u javnosti najčešće spominjao u vezi sa predmetom protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Oni su bili optuženi za neizvršavanje odluka Visokog predstavnika, a Sud BiH je ranije saopćio da je Dodik prvostepenom presudom oglašen krivim, dok je Lukić oslobođen optužbe.
Odlukom u predmetu U-43/25, Ustavni sud BiH nije odlučivao o krivici bilo koje osobe, nego o tome da li je sama zakonska odredba u skladu sa Ustavom BiH. Sud je zaključio da jeste, čime je potvrđeno da osporeni član Krivičnog zakona BiH ostaje dio pravnog sistema.
Možda će vas zanimati i ovo Louis Crishock imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH
