El Niño, jedan od najjačih klimatskih fenomena posljednjih decenija, mogao bi ove zime utjecati na vremenske prilike u Evropi, uključujući mogućnost prodora hladnog arktičkog zraka. Meteorolozi upozoravaju da bi snažno zagrijavanje Pacifika moglo doprinijeti slabljenju polarnog vrtloga, ali naglašavaju da to ne znači da Evropu sigurno očekuje izuzetno hladna zima.
Prema najnovijim prognozama američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), El Niño nastavlja jačati, a vjerovatnoća da će ostati snažan ili veoma snažan do početka 2027. godine veća je od 83 posto.
Temperature površine mora u pojedinim dijelovima ekvatorijalnog Pacifika već su više od četiri stepena iznad prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija očekuje da bi ovaj fenomen mogao biti među najjačima od početka sistematskih mjerenja.
El Niño nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Iako se njegove najizraženije posljedice osjećaju u područjima bližim Pacifiku, promjene atmosferskih strujanja mogu utjecati i na vremenske prilike u Evropi.
Posebnu pažnju meteorologa privlači mogući utjecaj na polarni vrtlog, sistem snažnih vjetrova koji tokom zime kruže visoko iznad Arktika i pomažu zadržavanju hladnog zraka u polarnom području.
U određenim okolnostima El Niño može povećati vjerovatnoću slabljenja polarnog vrtloga i pojave naglog zagrijavanja stratosfere. Riječ je o procesu tokom kojeg temperatura u višim slojevima atmosfere može porasti i do 50 stepeni za svega nekoliko dana.
Takve promjene mogu poremetiti zračne struje i omogućiti prodor hladnog zraka prema evropskom kontinentu.
Prema objašnjenju britanske meteorološke službe Met Office, posljedice mogu uključivati duže periode hladnog i suhog vremena u sjevernoj Evropi, dok južni dijelovi kontinenta mogu imati blaže, vlažnije i vjetrovitije vrijeme.
Iako bi promjene u polarnom vrtlogu mogle utjecati na vremenske prilike širom Evrope, još je prerano govoriti o konkretnim temperaturama i količinama snijega koje bi tokom predstojeće zime mogle zahvatiti Bosnu i Hercegovinu.
Na vremenske prilike u našoj zemlji utječu brojni atmosferski procesi, uključujući kretanje ciklona, položaj mlazne struje i prodore hladnog zraka sa sjevera i istoka Evrope.
Slabljenje polarnog vrtloga može povećati mogućnost hladnih epizoda, ali ne garantuje dugotrajne minuse niti obilne snježne padavine.
Meteorolozi upozoravaju da se pojedinačni događaji naglog zagrijavanja stratosfere ne mogu pouzdano prognozirati mjesecima unaprijed.
Osim mogućeg utjecaja na evropsku zimu, snažni El Niño mogao bi dodatno povećati prosječnu globalnu temperaturu tokom 2027. godine.
Pojedine klimatske procjene ukazuju na mogućnost da naredna godina postane najtoplija od početka meteoroloških mjerenja, posebno zbog kombinacije prirodnog zagrijavanja Pacifika i dugoročnih klimatskih promjena.
U drugim dijelovima svijeta El Niño može povećati rizik od suša, šumskih požara i poplava. Južna Amerika, istočna Afrika i pojedini dijelovi Azije posebno su osjetljivi na promjene u rasporedu padavina.
Prema procjeni istraživača Univerziteta u Chicagu, ekstremne vrućine povezane s ovogodišnjim fenomenom mogle bi doprinijeti stotinama hiljada dodatnih smrtnih slučajeva širom svijeta u periodu od juna 2026. do februara 2027. godine.
Britanski meteorolozi ističu da El Niño predstavlja samo jedan od faktora koji oblikuju evropsku zimu, zbog čega se preciznije procjene mogućih hladnih perioda mogu donositi tek kada se razviju konkretni atmosferski uslovi.
