CIK BiH potvrdio je danas rezultate Općih izbora 2026. godine, održanih 4. oktobra, čime je poznat sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izabrano rukovodstvo Republike Srpske i raspodjela mandata u državnom, entitetskim parlamentima te skupštinama svih deset kantona Federacije BiH. Slijedi konstituisanje zakonodavnih tijela i formiranje nove vlasti, za šta su ustavima i zakonima predviđeni određeni rokovi.
Centralna izborna komisija BiH razmatrala je potvrđivanje rezultata na današnjoj 85. hitnoj sjednici, nakon što je 24. oktobra utvrdila izborne rezultate.
Prema raspodjeli mandata iz objavljenog pregleda, SDA je osvojila najviše zastupničkih mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dok SNSD ima najviše mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U Skupštini Tuzlanskog kantona SDA je osvojila 14, a SDP sedam mandata.
Predsjedništvo BiH: Bećirović, Filipović i Cvijanović
Prema izbornim rezultatima, novi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine činit će Denis Bećirović, Darijana Filipović i Željka Cvijanović.
Denis Bećirović, kandidat koalicije Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu, izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sa 222.484 glasa, odnosno 38,10 posto. Njegov glavni protukandidat Bakir Izetbegović iz SDA osvojio je 199.337 glasova ili 34,14 posto.
Za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH izabrana je Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, koja je osvojila 120.701 glas, odnosno 47,28 posto. Slaven Kovačević iz Demokratske fronte dobio je 76.655, a nezavisni kandidat Zdenko Lučić 57.924 glasa.
Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a, osvojila je novi mandat srpske članice Predsjedništva BiH sa 319.705 glasova ili 55,56 posto. Marinko Božović iz SDS-a dobio je 151.746, dok je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red osvojio 103.871 glas.
Savo Minić izabran za predsjednika Republike Srpske
Za predsjednika Republike Srpske izabran je Savo Minić iz SNSD-a, koji je osvojio 301.532 glasa, odnosno 52,10 posto. Njegov glavni protukandidat Branko Blanuša iz SDS-a dobio je 237.071 glas ili 40,96 posto.
Za potpredsjednike Republike Srpske izabrani su Ramiz Salkić iz SDA sa 12.213 glasova i Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, koji je osvojio 3.547 glasova.
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se neposredno, pri čemu mjesta potpredsjednika pripadaju najbolje plasiranim kandidatima iz preostala dva konstitutivna naroda.
CIK BiH potvrdio rezultate: Raspodjela 42 mandata u državnom parlamentu
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ukupno su 42 zastupnička mjesta. Najviše mandata osvojila je SDA, devet, zatim SNSD sa šest, SDP sa pet i HDZ BiH sa četiri mandata.
Stranka za BiH osvojila je tri mandata, dok su po dva osvojili Narod i pravda, Demokratska fronta s Građanskim savezom, Srpska demokratska stranka i Pokret sigurna Srpska.
Po jednog zastupnika imat će Naša stranka, koalicija NES, PDA i Naprijed, Hrvatska petorka, Za pravdu i red, Ujedinjena Srpska, DNS i koalicija predvođena DEMOS-om.
Za većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH potrebna su najmanje 22 zastupnička glasa, što znači da nijedna stranka samostalno nema dovoljan broj mandata za većinu.
Parlament Federacije BiH: SDA osvojila 31 mandat
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine raspoređeno je 98 mandata. Najviše zastupničkih mjesta osvojila je SDA, 31, dok SDP ima 16, a koalicija predvođena HDZ-om BiH 15 mandata.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu osvojila je devet mandata, koalicija Narod i pravda, Socijaldemokrati BiH i Stranka penzionera sedam, dok
Demokratska fronta i Građanski savez imaju šest zastupničkih mjesta.
Naša stranka i koalicija NES, PDA i Naprijed osvojile su po četiri mandata, a koalicija predvođena HDZ-om 1990 tri.
Po jedan mandat osvojili su Pomak, Hrvatski narodni pomak i Bosanskohercegovačka inicijativa Fuad Kasumović.
Za parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH potrebno je najmanje 50 zastupnika.
Narodna skupština Republike Srpske: SNSD ima 34 mandata
U Narodnoj skupštini Republike Srpske raspoređena su 83 mandata. SNSD je osvojio 34 zastupnička mjesta, dok Pokret sigurna Srpska, koji predvodi Draško Stanivuković, ima 12 zastupnika.
Srpska demokratska stranka osvojila je deset mandata. Ujedinjena Srpska, koalicija DNS i NPS te koalicija predvođena Socijalističkom partijom i DEMOS-om imaju po pet mandata.
Lista za pravdu i red i SPS Gorana Selaka osvojili su po četiri mandata, Koalicija za državu tri, dok Republička stranka Srpske ima jedno zastupničko mjesto.
Za većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske potrebna su najmanje 42 zastupnička glasa.
Skupština Tuzlanskog kantona: SDA 14, SDP sedam mandata
U Skupštini Tuzlanskog kantona raspoređeno je 35 mandata. SDA je osvojila 14 zastupničkih mjesta, SDP sedam, dok su Demokratska fronta i Građanski savez te Narod i pravda osvojili po tri mandata.
Stranka za BiH, Naša stranka i koalicija predvođena NES-om imaju po dva zastupnika, dok su SBB i BH Zeleni osvojili po jedno zastupničko mjesto.
Prema objavljenom pregledu rezultata, SDA je osvojila 58.337 glasova, odnosno 36,34 posto važećih glasova, a SDP 28.775 glasova ili 17,92 posto.
Za formiranje većine u Skupštini TK potrebno je najmanje 18 zastupnika, pa SDA za samostalno okupljanje većine mora osigurati podršku najmanje još četiri zastupnika.
Čitajte i ovo Halilagić donio konačnu odluku da li će biti premijer TK?
Unsko-sanski kanton: SDA deset, NES šest mandata
U Skupštini Unsko-sanskog kantona, koja broji 30 zastupnika, SDA je osvojila deset mandata, NES šest, SDP četiri, a Pomak tri.
Stranka za BiH, Demokratska fronta i Građanski savez te Narod i pravda osvojili su po dva mandata, dok je Laburistička stranka BiH dobila jedno zastupničko mjesto.
Posavski kanton: HDZ BiH osvojio 13 mandata
U Skupštini Posavskog kantona HDZ BiH ima 13 od ukupno 21 mandata, dok je SDA osvojila tri.
Po jedno zastupničko mjesto osvojili su Stranka za BiH, SDP, Hrvatska republikanska stranka, nezavisna lista Jose Oršolića i još jedna koaliciona lista.
Zeničko-dobojski kanton: SDA osvojila 15 mandata
U Skupštini Zeničko-dobojskog kantona SDA ima 15 od ukupno 35 mandata, dok SDP ima pet.
Stranka za BiH, Bosanskohercegovačka inicijativa i Demokratska fronta s Građanskim savezom osvojile su po tri mandata. HDZ BiH i stranka Ramo Isak imaju po dva zastupnika, a Naša stranka i Narod i pravda po jednog.
Bosansko-podrinjski kanton: Mandati raspoređeni između 15 političkih subjekata
U Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona Goražde SDA je osvojila četiri mandata, dok Perspektiva i Narod i pravda imaju po tri zastupnika.
Stranka za BiH, SDP i Nova politička inicijativa osvojile su po dva mandata.
Po jedno mjesto osvojili su SBB, Bosanska narodna stranka, Nezavisna građanska lista, Novi početak, Demokratska fronta i Građanski savez, Ramo Isak, Glas naroda, SNP i NES.
Skupština Bosansko-podrinjskog kantona broji 25 zastupnika.
Srednjobosanski kanton: SDA 11, HDZ BiH osam mandata
U Skupštini Srednjobosanskog kantona SDA je osvojila 11 mandata, HDZ BiH osam, a SDP šest.
BESA NL i HDZ 1990 imaju po dva zastupnika, dok je Narod i pravda osvojio jedan mandat. Skupština broji 30 zastupnika.
Hercegovačko-neretvanski kanton: HDZ BiH ima 13 mandata
U Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona HDZ BiH osvojio je 13 od ukupno 30 mandata, SDA osam, a SDP tri.
Hrvatska republikanska stranka i koalicija predvođena HDZ-om 1990 imaju po dva mandata, dok su Demokratska fronta i Građanski savez te NES osvojili po jedno zastupničko mjesto.
Zapadnohercegovački kanton: HDZ BiH osvojio 17 od 23 mandata
U Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona HDZ BiH osvojio je 17 od ukupno 23 mandata.
Hrvatska republikanska stranka i koalicija predvođena HDZ-om 1990 imaju po dva mandata, dok su HSP BiH i HSP dr. Ante Starčević BiH osvojili po jedan.
Kanton Sarajevo: SDA i SDP imaju po devet mandata
U Skupštini Kantona Sarajevo SDA i SDP osvojili su po devet mandata, Stranka za BiH sedam, Narod i pravda pet, Naša stranka tri, a Demokratska fronta i Građanski savez dva mandata.
Skupština Kantona Sarajevo broji ukupno 35 zastupnika, a za formiranje većine potrebno je najmanje 18 zastupničkih glasova.
Kanton 10: HDZ BiH sedam, Hrvatski narodni pomak pet mandata
U Skupštini Kantona 10 HDZ BiH osvojio je sedam mandata, Hrvatski narodni pomak pet, HDZ 1990 četiri, a SNSD tri.
Hrvatska nezavisna lista osvojila je dva mandata, dok Stranka za BiH, SDP, SDA i Srpska napredna stranka FBiH imaju po jednog zastupnika.
Ukupno je raspoređeno 25 mandata.
Zakonski rokovi: Kada moraju biti konstituisane skupštine i parlamenti?
Nakon potvrđivanja izbornih rezultata slijedi konstituisanje zakonodavnih tijela, ali rokovi nisu jednaki za sve nivoe vlasti.
Prema Ustavu Tuzlanskog kantona i Poslovniku Skupštine TK, prva sjednica novog saziva mora biti održana najkasnije deset dana nakon objavljivanja izbornih rezultata. Sjednicu saziva predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti primjenjuju se posebne odredbe o sazivanju.
Ukoliko se rok računa od današnjeg potvrđivanja rezultata, 3. novembra, prva sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona trebala bi biti održana najkasnije do 13. novembra. Međutim, odredba izričito govori o objavljivanju rezultata, pa se početak roka mora tumačiti u skladu s primjenjivim propisima.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH mora biti prvi put sazvan najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da oba doma Parlamentarne skupštine BiH moraju biti sazvana u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora. Taj rok Ustav ne veže izričito za dan potvrđivanja rezultata, zbog čega ga ne treba automatski računati od 3. novembra.
Kantonalne skupštine imaju dodatnu obavezu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Prema članu 10.13 Izbornog zakona BiH, taj postupak mora biti završen najkasnije mjesec dana nakon potvrđivanja izbornih rezultata. Ako su rezultati potvrđeni 3. novembra, rok ističe 3. decembra.
Kada slijedi formiranje novih vlada?
Konstituisanje parlamenata i kantonalnih skupština ne znači da je istovremeno završeno formiranje izvršne vlasti.
Nakon uspostavljanja zakonodavnih tijela slijede izbor njihovih rukovodstava, posredni izbori za domove naroda i postupci imenovanja vlada, za koje se primjenjuju posebne ustavne i zakonske odredbe.
U Federaciji BiH predsjednik i potpredsjednici Federacije ne biraju se neposredno na Općim izborima. Njihov izbor dio je naknadnih postupaka uspostavljanja vlasti, u kojima važnu ulogu ima Dom naroda Parlamenta FBiH.
U Tuzlanskom kantonu novi saziv Skupštine trebat će izabrati rukovodstvo te provesti postupak izbora nove Vlade TK. Za njeno imenovanje potrebna je odgovarajuća skupštinska većina.
Čitajte i ovo Kompenzacijske liste: Ko ima dodatnu priliku za mandat?
