Klimatski ekstremi sve češće postaju dio svakodnevnog života u regiji. Južna Evropa bilježi temperature iznad četrdeset stepeni, a požari haraju Grčkom, Crnom Gorom, Albanijom i dijelovima Španije. Bosna i Hercegovina je već u četvrtom toplotnom valu ovog ljeta, s temperaturama koje u pojedinim dijelovima zemlje dosežu i do 40 °C. Prema najavama meteorologa, ovakvo vrijeme potrajaće do sredine naredne sedmice, uz mogućnost lokalnih pljuskova, ali bez značajnijeg osvježenja.
Požari i vrućine širom Mediterana
U Grčkoj je u jednom danu prijavljeno više od osamdeset novih požara. Jaki vjetrovi dodatno raspiruju plamen, otežavajući rad vatrogasaca, a u gašenje su uključene i međunarodne ekipe. Najugroženija su priobalna područja i ostrva gdje je evakuirano na stotine stanovnika i turista.
Crna Gora se bori s požarima u više opština, a na terenu su angažirane vatrogasne i vojne snage. U Albaniji se šumski požari šire zbog visokih temperatura i suše, posebno u južnim krajevima, dok su pojedina sela evakuirana preventivno kako bi se smanjio rizik po ljudske živote.
U Turskoj su vatrogasci već danima na terenu u priobalnim regijama gdje su zabilježeni šumski požari koji prijete naseljima i turističkim kompleksima. Hrvatska bilježi manje požare na obali, no visoke temperature i jak vjetar drže nadležne službe u stanju pripravnosti.
U Španiji i Portugalu temperature su dostizale 43 i 44 stepena, a u Francuskoj 42,9 °C. Ovi podaci potvrđuju ozbiljnost toplotnog vala koji je zahvatio južnu Evropu i koji je uzrokovao niz kriznih situacija, od prekida u snabdijevanju električnom energijom do problema u poljoprivrednoj proizvodnji.
Toplotni val u Bosni i Hercegovini
Trenutni toplotni val u BiH donosi temperature između 32 i 38 °C u većem dijelu zemlje, a u Hercegovini i do 40 °C. Minimalne noćne temperature su iznad 20 °C, što znači da su mnoge noći tropske i ne dopuštaju značajniji predah od vrućine. Prognoze pokazuju da će se ovakvi uslovi zadržati najmanje do sredine naredne sedmice, uz mogućnost kratkotrajnih lokalnih pljuskova, ali bez dužeg osvježenja.
Ljekari i javnozdravstvene institucije upozoravaju da visoke temperature povećavaju rizik od toplotnog udara i dehidracije, te savjetuju izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, dovoljan unos tečnosti, korištenje lagane i svijetle odjeće te zaštitu od UV zračenja. Posebno ugrožene grupe su starije osobe, djeca, trudnice i hronični bolesnici.
Klimatski ekstremi Tuzla – historijski podaci
Za vas smo provjerili kakve klimatske ekstreme Tuzla bilježi u posljednjih stotinu godina, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Najviša temperatura zraka izmjerena je 22. jula 2007. godine i iznosila je 40,7 °C, dok je najniža bila -26,6 °C 22. januara 1907. godine. Najtopliji mjesec bio je juli 2012. s prosječnom temperaturom od 23,9 °C, a najhladniji februar 1929. s prosjekom od -10,1 °C.
Tuzla je rekorde padavina zabilježila u maju 2014. godine kada je u jednom danu palo 94,6 mm kiše, a tokom cijelog mjeseca 339,3 mm. Najviša snježna pokrivač bila je u februaru 1984. godine i iznosila je 97 cm. Ovi podaci pokazuju da su klimatski ekstremi prisutni dugi niz godina, ali se u posljednje vrijeme učestalost i intenzitet značajno povećavaju.
Lokalni znaci klimatskih promjena
Osim visokih temperatura, Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi sve izraženije lokalne klimatske ekstreme. Urbane poplave nakon kratkotrajnih, ali izuzetno jakih pljuskova postale su češće u gradskim sredinama, posljedice smo vidjeli u poplavama 2014. i u oktobru 2024. godine u Jablanici i Konjicu, ali i manjim, lokalnim bujicama u Tuzli, Zenici i Sarajevu u posljednjih pet godina.
Superćelijske oluje praćene jakim vjetrom i tučom pogađaju sve veće površine, a poljoprivrednici i osiguravajuća društva bilježe rast šteta iz godine u godinu. Suše su 2021. i 2022. godine značajno smanjile prinose u poljoprivredi, dok su 2023. zabilježeni duži toplotni valovi s rekordnim brojem tropskih noći.
Ovi znaci više nisu izuzetak, već postaju pravilo, što jasno ukazuje na promjenu klime i potrebu za prilagodbom. Poljoprivredna proizvodnja, snabdijevanje vodom, javno zdravstvo i zaštita od požara moraju biti prilagođeni novim vremenskim uslovima, a ulaganje u otpornost zajednica postaje ključna strategija za naredne decenije.
Pročitajte i druge povezane teme:
Požari haraju Crnom Gorom: Kritično kod Podgorice, dvoje uhapšeno
TOPLOTNI TALAS: Obaveza poslodavaca, inspekcije najavile pojačan nadzor
Temperature u crvenom: Kako se zaštititi kada ljeto pokaže svoju najopasniju stranu
