Opći izbori 2026 bit će održani u nedjelju, 4. oktobra, a građani Bosne i Hercegovine birat će predstavnike na nekoliko nivoa vlasti. Za birače će ovo biti i prvi opći izbori na kojima se u izborni proces uvode nove tehnologije, ali prije odlaska na biračko mjesto vrijedi razjasniti nešto što često izaziva zabunu: šta građani biraju direktno, šta ne biraju i kako se od njihovog glasa na kraju dolazi do kantonalnih, entitetskih i državnih vlasti.
Centralna izborna komisija BiH raspisala je neposredne izbore za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te skupštine kantona u Federaciji BiH.
To, međutim, ne znači da svaki birač glasa za sve navedene nivoe. Koje će glasačke listiće dobiti zavisi od toga gdje je birač upisan i iz kojeg entiteta glasa.
Opći izbori 2026: Šta birač iz Tuzlanskog kantona zapravo bira?
Birač iz Tuzlanskog kantona neposredno odlučuje o četiri stvari. Bira zastupnike u Skupštini Tuzlanskog kantona, zastupnike u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kod izbora Predsjedništva BiH građanin koji glasa u Federaciji BiH može glasati za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, ali ne za oba. Predsjedništvo BiH ima tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije te jednog Srbina koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske.
Za birača iz TK posebno je važno razumjeti da glas za kantonalnu skupštinu nije važan samo za to ko će naredne četiri godine sjediti u Skupštini TK.
Iz sastava kantonalnih skupština kasnije se biraju i delegati u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Čitajte i ovo Šta se sve stiglo završiti za manje od mjesec predizborne kampanje?
Dom naroda Parlamenta FBiH ne biramo direktno
Na biračkom mjestu neće biti glasačkog listića za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Građani njegove delegate ne biraju neposredno.
Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba te 11 delegata iz reda Ostalih. Delegate biraju kantonalne skupštine iz reda svojih zastupnika, a raspodjela mjesta među kantonima i klubovima uređena je Ustavom Federacije i izbornim propisima.
To praktično znači da će građani Tuzlanskog kantona u nedjelju izabrati 35 zastupnika u Skupštinu TK, a dio tih izabranih zastupnika kasnije će biti izabran i za delegate u federalnom Domu naroda. Sama Skupština TK među svojim nadležnostima ima izbor i razrješenje delegata Kantona u Domu naroda Parlamenta Federacije.
Upravo zbog toga se nakon izbora politički pregovori ne vode samo o tome ko ima većinu u kantonalnoj skupštini ili Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Sastav kantonalnih skupština utiče i na formiranje Doma naroda, koji zajedno sa Predstavničkim domom čini Parlament Federacije BiH.
Ni državni Dom naroda nema svoj glasački listić
Ista nedoumica postoji i kada je riječ o Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Građani neposredno biraju Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima 42 zastupnika. Dvije trećine, odnosno 28, biraju se sa teritorije Federacije BiH, dok se jedna trećina, odnosno 14, bira sa teritorije Republike Srpske.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 delegata. Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata iz Federacije biraju odgovarajući klubovi bošnjačkih i hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Preostalih pet delegata, iz reda srpskog naroda, bira Narodna skupština Republike Srpske.
Dakle, građanin ne može ući na biračko mjesto i zaokružiti kandidata za državni Dom naroda. Put do tog doma vodi preko institucija koje građani prethodno izaberu neposredno.
To je jedan od razloga zbog kojih se nakon izbora često govori o rasporedu mandata u domovima naroda i mogućim većinama iako na samom glasačkom listiću građani nisu imali posebnu listu za te domove.
Šta se bira u Republici Srpskoj?
Građani koji glasaju u Republici Srpskoj imaju drugačiju kombinaciju neposrednih izbora.
Oni biraju zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, zastupnike iz RS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
CIK BiH je sve ove nivoe obuhvatio odlukom o raspisivanju Općih izbora.
Za razliku od Federacije, Republika Srpska nema kantonalni nivo vlasti. Narodna skupština RS ima i važnu posrednu ulogu na državnom nivou jer upravo ona bira pet delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Zašto je važno ko je izabran u Skupštinu TK?
Skupština Tuzlanskog kantona donosi kantonalne zakone i budžet, utvrđuje kantonalne politike, bira delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH i potvrđuje Vladu Tuzlanskog kantona.
Kantoni u Federaciji imaju značajne nadležnosti koje neposredno utiču na svakodnevni život građana. Ustav Federacije među kantonalnim nadležnostima navodi, između ostalog, policiju, obrazovnu i politike iz oblasti kulture, stambenu politiku, javne službe, socijalnu politiku, turizam i finansiranje kantonalne vlasti, dok se dio oblasti dijeli sa Federacijom.
Zato Opći izbori 2026 nisu samo izbor za državne institucije. Za stanovnike Tuzlanskog kantona glas za Skupštinu TK direktno utiče na to ko će donositi kantonalni budžet i zakone, ko će potvrđivati Vladu TK, ali i na dio sastava federalnog Doma naroda.
Kako se nakon izbora imenuje Vlada Tuzlanskog kantona?
Građani ne biraju premijera Tuzlanskog kantona neposredno i na glasačkom listiću neće pronaći kandidata za tu funkciju.
Prema Ustavu TK, kandidata za premijera imenuje predsjednik Skupštine Kantona u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika. Kandidat za premijera potom predlaže ministre, a cijelu Vladu potvrđuje Skupština Tuzlanskog kantona većinom glasova.
Zbog toga izborni rezultat za Skupštinu TK određuje odnos snaga iz kojeg se nakon izbora pokušava formirati skupštinska većina sposobna potvrditi novu kantonalnu vladu.
Kako se formira vlast u Federaciji BiH?
Na federalnom nivou građani direktno biraju samo Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Ne biraju neposredno Dom naroda, predsjednika i potpredsjednike Federacije niti Vladu FBiH.
Dom naroda se formira preko kantonalnih skupština. Nakon konstituisanja federalnog Parlamenta provodi se i procedura izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, u kojoj učestvuju klubovi delegata Doma naroda i oba doma Parlamenta FBiH.
Predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednika i u skladu sa ustavnom procedurom, imenuje Vladu Federacije. Da bi Vlada bila izabrana, njeno imenovanje mora potvrditi većina zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Zbog takvog sistema rezultat izbora za kantonalne skupštine i Predstavnički dom FBiH postaje osnova za niz narednih koraka u formiranju federalne vlasti.
Šta radi državni nivo vlasti?
Institucije Bosne i Hercegovine imaju ustavom određene nadležnosti koje uključuju vanjsku i vanjskotrgovinsku politiku, carinsku i monetarnu politiku, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH, pitanja imigracije, izbjeglica i azila, pojedine međunarodne i međuentitetske krivičnopravne poslove, međunarodne komunikacije, međuentitetski transport i kontrolu zračnog saobraćaja.
Parlamentarna skupština BiH donosi državne zakone, a za njihovo usvajanje u pravilu je potrebno da prođu oba doma, Predstavnički dom i Dom naroda. Zbog toga sastav Doma naroda može imati značajan uticaj na donošenje zakona i nakon što je određeni prijedlog prošao Predstavnički dom.
Kako se bira Vijeće ministara BiH?
Ni Vijeće ministara Bosne i Hercegovine građani ne biraju direktno.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nakon čega imenovanje mora odobriti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Predsjedavajući potom imenuje ministre i zamjenike ministara, a i njihova imenovanja potvrđuje Predstavnički dom.
Vijeće ministara je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, a čine ga predsjedavajući i ministri zaduženi za vanjske poslove, vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, finansije i trezor, komunikacije i promet, civilne poslove, ljudska prava i izbjeglice, pravdu, sigurnost i odbranu.
Tako izbor zastupnika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH utiče i na kasniju potvrdu izvršne vlasti na državnom nivou.
Čitajte i ovo Posjetili smo testne izbore: Ovako će izgledati glasanje na ovogodišnjim izborima
Opći izbori 2026 donose i nove tehnologije
Ovogodišnji izborni proces razlikovat će se od ranijih i zbog uvođenja specifičnih izbornih tehnologija. CIK BiH je tokom priprema testirao uređaje za identifikaciju i autentifikaciju birača, uključujući verifikaciju otiskom prsta, kao i sisteme povezane sa skeniranjem glasačkih listića i transmisijom rezultata sa biračkih mjesta.
Na testnim izborima održanim u septembru glasala su 6.854 birača, a prema podacima CIK-a, verifikacija otiskom prsta bila je uspješna u 97,37 posto slučajeva. Testirana je i transmisija rezultata prema CIK-u, koja je nakon zatvaranja biračkog mjesta u prosjeku trajala između pet i deset minuta.
CIK je prethodno nabavljao uređaje za biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića, uz uspostavljanje potrebnog softverskog i podatkovnog sistema. Opći izbori 2026 tako donose promjene u načinu tehničke provedbe izbora, ali osnovno pravilo ostaje isto: građani neposredno biraju samo institucije za koje dobiju glasački listić, dok se domovi naroda i izvršne vlasti formiraju kroz ustavne i zakonske procedure nakon izbora.
Čitajte i ovo CIK objavio kada stižu prvi rezultati Općih izbora
